Radni odnosi - Otpremnine
info@actarius.hr
Tko ima pravo na otpremninu prema Zakonu o radu?
Pravo na otpremninu ima radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon 2 godine neprekidnog rada (kod tog poslodavca), osim ako se otkazuje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika. Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne bruto mjesečne plaće koju je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji mu otkazuje ugovor o radu.
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, paravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od 6 prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Otpremnina se može neoporezivo isplatiti, sukladno čl. 13.st. 2.t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak, kod osobno i poslovno uvjetovanih otkaza, do visine 6.500,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca (koji otkazuje ugovor o radu). Iznimno, otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu se ispaltiti do 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca (koji otkazuje ugovor o radu).
Otpremnina kada radnik otkazuje ugovor o radu i kod sporzumnog raskida ugovora o radu
Prema odredbama zakona o radu, ako radnik otkazuje ugovor o radu ili se sporazumno raskida ugovor o radu, radnik nema pravo na otpremninu osim ako to pravo nije navedeno u nekom drugom izvoru radnog prava (ugovor o radu, pravilnik o radu, kolektivni ugovor) ili se sporazumno dogovore radnik i poslodavac. Kod isplate takve otpremnine u cijelosti se obračunavaju propisani doprinosi (iz i na osnovicu), porez na dohodak i prirez (ako ga ima), tj,iznos otpremnine u cijelosti se smatra dohotkom od nesamostalnog rada.
Izvor: Časopis Računovodstvo i porezi 09/22