| Učitavam podatke... |
PRAVILNIK O POREZU NA DOBIT
(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10)
Na snazi i primjenjuje se od 4. studenog 2010., a primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2010. godinu
I. OPĆA ODREDBA
Članak 1.
| Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje provedba Zakona o porezu na dobit (dalje u tekstu: Zakon). |
II. POREZNI OBVEZNIK
1. Porezni obveznik pravna osoba
Članak 2.
 (2) Porezni obveznik je i poslovna jedinica iz članka 4. Zakona kojoj je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni.
|
2. Porezni obveznik fizička osoba
Članak 3.
| (4) Rješenje o statusu poreznog obveznika iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi nadležna ispostava Porezne uprave u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona. |
2.1. Utvrđivanje uvjeta za status poreznogobveznika fizičke osobe
Članak 4.
| (1) Poreznim obveznicima iz članka 2. stavak 4. Zakona smatraju se i fizičke osobe koje obavljaju zajedničku djelatnost, neovisno o broju osoba supoduzetnika.
|
| (2) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti na način propisan člankom 3. ovoga Pravilnika.
|
2.1.1. Dugotrajna imovina i primici (prihodi)pri promjeni metode oporezivanja
Članak 5.
| (3) Ako je imovina otpisivana prema drugoj metodi i porezno priznatim ili nepriznatim povećanim amortizacijskim stopama, tada se vrijednost dugotrajne imovine (samo za potrebe promjene metode oporezivanja) utvrđuje primjenom stopa i metode navedene u stavku 2. ovoga članka, kroz korisni vijek trajanja na trošak nabave. Na isti način postupa se i ako su se primjenjivale niže amortizacijske stope. |
| 4) Ukupni primitak iz članka 2. stavak 4. točka 1. Zakona čine primici utvrđeni na način propisan u Zakonu o porezu na dohodak. U ukupni primitak ne uključuje se porez na dodanu vrijednost.
|
3. Ostali porezni obveznici
Članak 6.
| (2) Rješenje o statusu poreznog obveznika iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe. |
| (3) U procjeni gospodarstvene djelatnosti treba utvrditi obavlja li se gospodarstvena djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Ako pravna osoba u svojim aktima o osnivanju nema cilj ostvarivanje dobiti nego samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti. |
4. Poslovne jedinice
Članak 7.
| (2) Ako ista osoba ili više osoba ispuni uvjet iz stavka 1. ovoga članka na jednom i s njim povezanom projektu, te stekne status poslovne jedinice, a usporedo radi na drugim nepovezanim projektima (poslovima), ali kraće razdoblje od propisanog u stavku 1. ovoga članka, poslovna jedinica je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte. |
| (4) Poslovna jedinica iz stavka 1. ovoga članka dužna je prijaviti se kao obveznik poreza na dobit, radi dobivanja poreznog broja, u nadležnu ispostavu Porezna uprave na početku obavljanja djelatnosti ako očekuje ispunjenje propisanih uvjeta, a najkasnije zadnji tjedan u kojemu su ispunjeni uvjeti za status poslovne jedinice. |
Članak 8.
| Brisan. |
III. POREZNA OSNOVICA
1. Prihodi
Članak 9.
| (2) Ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne smatra se oporezivim prihodom pod uvjetima propisanima člankom 10. ovoga Pravilnika.
|
| (3) U poreznu osnovicu iz članka 5. stavak 1. Zakona uključuju se i dobici od otuđenja dionica i udjela u kapitalu.
|
| (4) Prihodi nastali kod poreznog obveznika od ulaganja ne oporezuju se ako bi došlo do dvostrukog oporezivanja, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže. |
2. Ulaganje člana društva i dioničara
Članak 10.
| (2) Ako se ulaganje člana društva ili dioničara ne registrira kao povećanje temeljnoga kapitala, bitno je da ulaganje osigura status imovine društva. Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva ako na temelju takova ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva, te da društvo imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno raspolaganje imovinom podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog (faktičkog) vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu, sukladno odredbi članka 34. Općeg poreznog zakona. |
| (3) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari i prava dugotrajne imovine procjenjuje se po usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod usporedivom tržišnom vrijednosti razumijeva se cijena koja bi se u trenutku ulaganja mogla postići na tržištu, a prvenstveno je mjerodavna cijena nove nabave. Ako se cijena nove nabave ne može pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti. |
| (4) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari kratkotrajne imovine procjenjuje se prema troškovima proizvodnje ili cijeni nove nabave u trenutku ulaganja. Kao cijene nove nabave mjerodavne su cijene onoga tržišta na kojemu bi porezni obveznik nabavljao kada te predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti. |
| (5) Kao podloga za procjenu usporedive tržišne vrijednosti mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti za uložena dobra. Ako su se cijene istih ili sličnih dobara ranije procijenjenih povisile ili snizile, to pri novoj procjeni treba uzeti u obzir. Ako se korisnost nekoga dobra u odnosu na raniju procjenu smanjila, to treba putem otpisa uzeti u obzir. |
| (6) Dobra koja nisu nova, za koja se tržišna vrijednost ne može ili ne može pouzdano utvrditi jer se rabljenim dobrima ne trguje ili se trguje rijetko, mogu se procijeniti na osnovi tržišne cijene za nova ista ili slična dobra, s tim da njihovu potrošenost (smanjenu korisnost) treba putem otpisa uzeti u obzir. |
| (7) Ako je rezultat procjene prema stavcima 5. i 6. ovoga članka očito netočan, procjena se ne smije primijeniti. Očitu netočnost dokazuje onaj tko ju je utvrdio. |
| (8) Ne smatra se ulaganjem u smislu stavka 1. ovoga članka ako se imovina dioničara ili člana društva koristi u društvu kao tuđa, koja je društvu dana u najam, zakup, pozajmicu ili posudbu. |
3. Rashodi
Članak 11.
| (2) Rashodima se ne smatra smanjenje kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagačima ako je učinjeno u skladu s propisima koji uređuju to područje. |
| (3) Rashodi kod ulagača temeljem kojih bi nastalo dvostruko smanjenje porezne osnovice ili dvostruko stvaranje poreznog gubitka, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže, ne priznaju se. |
| (4) Rashodima poreznog razdoblja smatraju se i rashodi utvrđeni na način i pod uvjetima propisanim člankom 5. stavkom 5. Zakona, te propisima o porezu na dohodak. |
IV. SMANJENJE POREZNE OSNOVICE
1. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti
Članak 12.
| Porezna osnovica smanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, pod kojima se razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu kod poduzetnika. |
2. Nerealizirani dobici
Članak 13.
| (1) Prihodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 6. stavak 1. točka 2. Zakona smatraju se nerealizirani dobici koji se ne oporezuju. Oporezuju se realizirani dobici.
|
| (2) Realiziranim dobitkom iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja. |
| (3) Ako se nerealizirani dobici iskazuju u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani. |
| (4) Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se. |
3. Državne potpore u obliku poreznih olakšica
Članak 14.
4. Troškovi istraživanja i razvoja
Članak 15.
4. 1. Radnje koje se ne smatraju istraživanjem i razvojem
Članak 16.
| Brisan. |
4. 2. Uvjetno priznati troškovi istraživanja i razvoja
Članak 17.
| Brisan. |
4. 3. Isprave o nastalim troškovima istraživanja i razvoja
Članak 18.
| Brisan. |
5. Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika
Članak 19.
| Brisan. |
6. Rashodi prethodnih poreznih razdoblja
Članak 20.
V. POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE
1. Nerealizirani gubici
Članak 21.
| (1) Rashodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju.
|
| (2) Nerealiziranim gubitkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja. Vrijednosno usklađenje troška stjecanja u slučaju stečaja smatra se realiziranim gubitkom koji se porezno priznaje. |
| (3) Gubici od prodaje vlastitih dionica i udjela porezno se ne priznaju. |
2. Troškovi amortizacije
| (1) Porezna osnovica povećava se za iznos amortizacije iz članka 7. stavak 1. točka 2. Zakona iznad najviše porezno dopustiva iznosa propisanog u članku 12. Zakona.
|
| (2) Predmeti dugotrajne imovine iz članka 12. stavak 5. Zakona, koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati prema opisu dugotrajne imovine, razvrstavaju se u skupinu »Ostala nespomenuta dugotrajna imovina«. |
| (3) Ako je trošak nabave za dugotrajnu imovinu iz članka 12. stavak 13. Zakona iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu, porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira. Porezna osnovica povećava se za trošak amortizacije za imovinu koja je nabavljena u razdoblju primjene Zakona. |
| (4) Amortizacijom iz članka 12. stavak 12. Zakona smatra se amortizacija obračunana za imovinu koja je bila amortizirana ili otpisana. Ako je vrijednost imovine povećana bez dodatnog troška ulaganja, a povećanje nije uključeno u poreznu osnovicu, tada se obračunana amortizacija porezno ne priznaje. |
| (5) Brisan. |
| (6) Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama iz članka 19. Zakona nije porezno priznati rashod.
|
| (7) Poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor, sukladno članku 12. stavku 16. Zakona, ne priznaje se kao rashod amortizacija takve imovine, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem takve imovine, ako: 1. porezni obveznik nije registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i kuća za odmor, i 2. po osnovi korištenja plovila i zrakoplova ne ostvari u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini 7% nabavne vrijednosti takve imovine, i 3. po osnovi korištenja apartmana i kuće za odmor ne ostvari u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini 5% nabavne vrijednosti takve imovine. |
| (8) U nabavnu vrijednost imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona i stavka 7. ovoga članka uključuju se i svi troškovi koji se izravno mogu pripisati dovođenju imovine na mjesto i u radno stanje za namjeravanu upotrebu. |
| (9) Iznimno, u prvoj godini nabave i u godini otuđenja imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona, prihodi po osnovi korištenja te imovine najmanje u visini od 7% odnosno 5% nabavne vrijednosti imovine mogu se utvrditi razmjerno broju mjeseci korištenja imovine. |
| (10) Porezni obveznik koji ostvaruje prihode od pružanja turističkih usluga sukladno posebnim propisima kojima se uređuje pružanje usluga u turizmu na način da kombinacijom više turističkih usluga zaračunava jednu cjelovitu uslugu, a ne svaku uslugu pojedinačno, za priznavanje troškova amortizacije pojedinog sredstva odnosno pojedine imovine i svih pripadajućih troškova koji su nastali u svezi korištenjem sredstva i imovine treba ispuniti uvjete iz članka 12. stavka 16. Zakona. Zbog utvrđivanja prihoda koji se mogu pripisati pojedinom sredstvu i imovini porezni obveznik treba osigurati vjerodostojne isprave o pruženoj kombinaciji usluga koja je uključivala korištenje sredstva i imovine, odnosno prema kalkulaciji cijene usluge utvrditi visinu prihoda koji se mogu pripisati sredstvu i imovini, te vjerodostojne isprave o rashodima koji su nastali temeljem korištenja sredstva i imovine u poslovne svrhe. |
| (11) Porezni obveznik koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kuće za odmor sukladno članku 12. stavku 16. Zakona obvezan je sastaviti pregled podataka za pojedino sredstvo odnosno imovinu koji osobito sadrži: vrsta sredstva odnosno imovine, nabavna vrijednost, ostvareni prihod po osnovi korištenja sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju, amortizacija u poreznom razdoblju, te pripadajući troškovi koji su nastali u svezi s korištenjem sredstva odnosno imovine u poreznom razdoblju prema vrsti troška. Pregled podataka o sredstvu odnosno imovini obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit. |
3. Troškovi reprezentacije
Članak 23.
| (1) Poslovnim partnerima iz članka 7. stavak 1. točka 3. Zakona smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.
|
4. Troškovi promidžbe
Članak 24.
| (2) Ako se imovina ustupa bez naknade, primatelj je obvezan iskazati prihod s naslova primljene imovine po tržišnoj vrijednosti. |
5. Troškovi sredstava za osobni prijevoz
Članak 25.
| (2) Sredstvima za osobni prijevoz iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost. |
| (3) U obračun troškova iz stavka 1. ovoga članka uključuju se i troškovi prijevoznih sredstava za koje se ne priznaje trošak amortizacije u smislu članka 22. stavak 3. ovoga Pravilnika.
|
6. Manjkovi na imovini
Članak 26.
Članak 26.a
| (1) Porezni obveznik obvezan je sukladno članku 7. Zakona voditi evidenciju o troškovima učinjenim za privatne potrebe fizičkih osoba (skrivene isplate dobiti odnosno izuzimanja, te povlastice) koja osobito sadrži sljedeće podatke: nadnevak nastalih troškova, ime i prezime, adresa, te OIB osobe kojoj su podmireni takvi troškovi, vrsta troškova, te iznos nastalih troškova. |
| (2) Povezanim osobama iz članka 7. Zakona smatraju se rodbinski ili blisko povezane osobe. |
7. Troškovi prisilne naplate
Članak 27.
8. Troškovi kazni
Članak 28.
| U troškove kazni iz članka 7. stavka 1. točke 7. Zakona za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela.
|
9. Zatezne kamate između povezanih osoba
Članak 29.
| Porezna osnovica sukladno članku 7. stavku 1. točke 8. Zakona povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa osoba povezanih u smislu članka 13. stavka 2. Zakona. Porezna osnovica povećava se neovisno da li je kamate zaračunala povezana osoba rezident ili nerezident. |
10. Darovanja (donacije) i sponzorstva
Članak 30.
| (2) U darovanja iz stavka 1. ovoga članka ne spadaju sponzorstva ako je zauzvrat učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja. |
11. Povećanje porezne osnovice za ostale nepriznate rashode
Članak 31.
12. Kamate na zajmove dioničara i članova društva
| (1) Kamatama iz članka 8. Zakona, za koje se povećava porezna osnovica, smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu. |
| (2) Za izračun udjela člana društva u kapitalu, prema članku 8. stavak 1. Zakona, uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma. |
| (3) Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu iz stavka 2. ovoga članka promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa za razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen. |
| (4) U kamate iz članka 8. Zakona ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija. |
| (5) Ako se na kamate iz stavka 1. ovoga članka plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit. |
| (6) Za kamate iz stavka 1. ovoga članka ne povećava se porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit. |
13. Usklađenje i otpis potraživanja
Članak 33.
| (2) Porezna osnovica povećava se za otpis potraživanja iskazanog u svoti većoj od dopuštene prema članku 9. stavak 4. Zakona.
|
| (3) Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja. |
| (4) Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na iznos veći od 5000,00 kuna. Ako su zastarjela potraživanja na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna. |
14. Vrijednosno usklađenje zaliha
Članak 34.
15. Vrijednosno usklađenje financijske imovine
Članak 35.
| (2) Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja. |
16. Predujam dobiti
Članak 35.a
| (1) Isplata predujma dobiti iz članka 10.a Zakona obavlja se na žiro račun sukladno propisima o porezu na dohodak. |
| (2) U slučaju nastanka razlike koja je ostala neuplaćena na potraživanjima za predujmljenu dobit iz članka 10.a Zakona, ista se, za porezne svrhe, ne može u poslovnim knjigama preoblikovati u neki drugi oblik potraživanja. |
| (3) Pri isplati predujma dobiti tijekom poreznog razdoblja porezni obveznik treba postupati sukladno posebnim propisima kojima se propisuje mogućnost isplate predujma dobiti, te pažnjom dobrog gospodarstvenika i u dobroj vjeri, odnosno izvršiti isplatu predujma dobiti do iznosa kojeg pokazuje privremeni račun dobiti i gubitka. |
| (4) Ako porezni obveznik isplaćuje predujmove dobiti, isti je obvezan voditi evidenciju o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti koja osobito sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresa i OIB osobe kojoj je isplaćen predujam, nadnevak i iznos isplaćenog predujma, te nadnevak i iznos podmirenog predujma. Evidencija o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti obvezno se prilaže uz prijavu poreza na dobit. |
17. Rezerviranja
| (1) Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona. |
| (2) Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima iz stavka 1. ovoga članka jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi. |
| (3) Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama iz stavka 2. ovoga članka razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava. |
| (4) Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavak 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja. |
18. Kamate između povezanih osoba
| (1) Ako ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz članka 14. stavka 3. Zakona ne odredi i ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka. |
| (2) Odredbe članka 14. stavka 3. Zakona primjenjuje se na povezane osobe rezidente i nerezidente, te na povezane osobe rezidente ako jedna od povezanih osoba ima povlašteni porezni status, odnosno plaća porez na dobit po stopama koje su niže od propisane stope ili je oslobođena plaćanja poreza na dobit, ili ima u poreznom razdoblju pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja. |
19. Prijenos poreznog gubitka
Članak 38.
| (3) Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina. |
| (4) Sukladno članku 17. stavku 7. Zakona pravo na prijenos poreznog gubitka prestaje poreznom obvezniku kojemu se struktura vlasništva tijekom poreznog razdoblja promijeni za više od 50% u odnosu na strukturu vlasništva na početku poreznog razdoblja, ako porezni obveznik već dva porezna razdoblja prije promjene vlasništva ne obavlja djelatnost ili ako tijekom dva porezna razdoblja nakon promjene vlasništva bitno promijeni djelatnost. |
| (5) Bitnom promjenom djelatnosti iz članka 17. stavka 5. točke 2. Zakona smatra se promjena djelatnosti koju porezni obveznik stvarno obavlja, i to promjena odjeljka ili skupine Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Bitna promjena djelatnosti može nastati i neovisno o promjenama djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. |
| (6) Očuvanjem radnih mjesta iz članka 17. stavka 8. Zakona smatra se osobito: 1. očuvanje postojećih radnih mjesta u cijelosti, kao i očuvanje najvećeg mogućeg broja radnih mjesta u opravdanim slučajevima, 2. očuvanje radnih mjesta dokvalifikacijom odnosno prekvalifikacijom postojećih zaposlenika odnosno novih zaposlenika. |
| (7) O očuvanju radnih mjesta iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i dokumentacijom. |
| (8) Sanacijom poslovanja iz članka 17. stavka 8. Zakona smatraju se postupci koji imaju za cilj i svrhu ostvarivanje odnosno povećanje prihoda kroz oživljavanje djelatnosti radi nastavka poslovanja uz očuvanje radnih mjesta. O sanaciji poslovanja porezni obveznik mora raspolagati vjerodostojnim ispravama i poslovnom dokumentacijom iz koje je jasno razvidno provođenje postupaka sanacije. |
| (9) Sanacijom poslovanja iz članka 17. stavka 8. Zakona i stavka 8. ovoga članka smatra se i ostvarivanje prava na državnu potporu za sanaciju i restrukturiranje sukladno posebnim propisima. |
20. Revalorizacijske pričuve
Članak 39.
| (1) Revalorizacijske pričuve koje su formirane pri procjeni imovine koja se amortizira u razdobljima prije primjene Zakona, 1. siječnja 2005., uključuju se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju i u iznosu u kojem se obračunava povećani trošak amortizacije na temelju revalorizacije, a ostatak revalorizacijske pričuve pri prodaji, uništenju ili drugom obliku otuđenja imovine od koje su oblikovane revalorizacijske pričuve. |
| (2) Revalorizacijska pričuva koja je formirana pri procjeni imovine od dana početka primjene Zakona uključuje se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju u kojemu je realizirana a utvrđuje se u svoti povećane amortizacije nastale zbog revalorizacije. Ostatak revalorizacijske pričuve uključuje se u poreznu osnovicu nakon uništenja, prodaje ili otuđenja na drugi način imovine od koje je revalorizacijska pričuva oblikovana. |
21. Transferne cijene
Članak 40.
22. Prijelaz poreznog obveznika poreza na dohodak na porez na dobit
Članak 41.
| (1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu. |
| (2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance: + vrijednost zatečenih zaliha + dane predujmove za robu i usluge + potraživanja od kupaca za robu i usluge + potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz Popisa dugotrajne imovine + aktivna vremenska razgraničenja + zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza – obveze prema dobavljačima za robu i usluge – obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge – obveze za obračunane a neisplaćene plaće (uključivo i poreze i doprinose na plaću i iz plaće) – pasivna vremenska razgraničenja – dugoročna rezerviranja – obveze za porez na promet i istovrsne poreze. |
| (3) Početnu bilancu iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik dostavlja, uz prijavu poreza na dobit, nadležnoj ispostavi Porezne uprave. |
VI. OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA
1. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara
Članak 42.
| (2) Pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica iz stavka 1. ovoga članka, ostvaruje se obavljanjem propisane djelatnosti na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara, te zapošljavanjem na neodređeno vrijeme propisanog broja zaposlenika koji imaju prebivalište i borave na bilo kojem od područja obuhvaćenih oslobođenjem i olakšicama sukladno posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka. |
| (3) Ako je porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka počeo obavljati djelatnost tijekom godine, a razdoblje za koje utvrđuje poreznu osnovicu je kraće od devet mjeseci, smatra se da su ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka, ako zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara najmanje devet mjeseci, a zaposleni su kod poreznog obveznika od početka obavljanja djelatnosti. |
2. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama
Članak 43.
| (2) Pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica iz stavka 1. ovoga članka, ostvaruje korisnik slobodnih zona koji je stekao status nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno status nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone sukladno posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka. |
| (3) Porezna oslobođenja i olakšice za poslovanje u zoni utvrđuje se za dio dobiti koji je ostvaren u zoni, ako porezni obveznik ne obavlja djelatnost isključivo u zoni. |
| (4) Korisnik slobodnih zona koji ostvaruje pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka, obvezan je uz prijavu poreza na dobit priložiti i presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za izvršena ulaganja korisnika slobodne zone odnosno presliku potvrde o statusu nositelja porezne povlastice za korisnika slobodne zone, te godišnje izvješće o korištenju potpora za korisnika slobodne zone sukladno posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka. |
| (5) Odredbe članka 43.a ovoga Pravilnika primjenjuju se na poreznog obveznika korisnika slobodnih zona koji, prema posebnim propisima iz stavka 1. ovoga članka, vrši početno ulaganje na koje se primjenjuju poticajne mjere iz posebnih propisa o poticanju ulaganja. |
3. Porezne povlastice prema Zakonu o poticanju ulaganja
Članak 43.a.
4. Knjigovodstveno praćenje poslovanja za korisnike olakšica i oslobođenja
Članak 44.
| (2) Ako porezni obveznici iz članka 42. i 43. ovoga Pravilnika u prijavi poreza na dobit iskazuju olakšicu ili oslobođenje, obvezni su sastaviti i posebni obračun o ostvarenoj dobiti i visini porezne obveze za koju ostvaruju pravo na olakšicu ili oslobođenje i priložiti ga uz prijavu. |
| (3) Za korištenje prava na olakšicu ili oslobođenje iz članka 42. i 43. ovoga Pravilnika nije bitno ima li porezni obveznik prebivalište ili sjedište na području za koje je propisana olakšica ili oslobođenje, nego obavlja li djelatnost na tom području, za koju je potrebno posebno knjigovodstveno praćenje o ostvarenoj dobiti. |
| (4) Posebno knjigovodstveno praćenje djelatnosti iz članka 42. i 43. ovoga Pravilnika obavlja se u slučajevima trajnog obavljanja djelatnosti koje podrazumijeva kontinuirano i stalno obavljanje djelatnosti na jednome mjestu, tj. poduzetnik treba imati najmanje poslovnu jedinicu, pod kojom se razumijeva svako stalno mjesto obavljanja gospodarstvene djelatnosti na način kako to propisuje Opći porezni zakon. |
| (5) Ako porezni obveznik iz članka 42. ovoga Pravilnika ima prebivalište ili sjedište na području posebne državne skrbi a obavlja prijevozničku, graditeljsku, uslužnu ili drugu djelatnost koja se po naravi posla obavlja i izvan toga područja, može koristiti zakonom propisanu olakšicu za ukupnu djelatnost, jer takve djelatnosti, po svojim obilježjima, nisu određene stalnim mjestom. Iznimno, ako porezni obveznik ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu, u smislu odredbe stavka 4. ovoga članka, izvan područja od posebne državne skrbi, tada za istu treba posebno utvrditi ostvarenu dobit. |
5. Kumuliranje olakšica
| Ako porezni obveznik iz članaka 42., 43. i 43.a. ovoga Pravilnika, stječe mogućnost korištenja više olakšica i oslobođenja, ima pravo na korištenja više olakšice istodobno, tj. ima pravo kumulirati olakšice. |
VII. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA
1. Porezna prijava
Članak 46.
| (1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje utvrđuje poreznu obvezu podnijeti poreznu prijavu. Utvrđivanje porezne osnovice i obračun poreza na dobit obavlja se na Obrascu PD - Prijavi poreza na dobit, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika. |
| (2) Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju se financijska izvješća (Bilanca i Račun dobiti i gubitka), posebni obračun za korištene olakšice i oslobođenja, izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza na temelju porezne prijave, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi, te pregled prenesenog gubitka po godinama, i ostale isprave propisane ovim Pravilnikom i posebnim propisima. |
| (3) Porezna prijava dostavlja se u jednom primjerku mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika poreza na dobit. Porezni obveznik koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje poduzetnike obvezno podnosi prijavu poreza na dobit elektroničkim putem sukladno članku 35. stavku 3. Zakona u okviru sustava e-porezna na način propisan posebnim propisima, te tehničkim i ostalim uputama. |
| (5) Bilanca i Račun dobiti i gubitka koji su dostavljeni u propisanim rokovima Financijskoj agenciji (FINA) radi statističkih i drugih potreba sukladno posebnim propisima, smatraju se dostavljenima uz prijavu poreza na dobit sukladno članku 35. stavku 6. Zakona i stavcima 2. i 4. ovoga članka. Porezna uprava može zatražiti dostavu Bilance i Računa dobiti i gubitka uz prijavu poreza na dobit neovisno o tome što su isti dostavljeni i Financijskoj agenciji. |
1. 2. Sadržaj porezne prijave
Članak 47.
| (1) Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. |
| (2) U Obrazac PD upisuju se podaci o poreznom obvezniku, ili naziv ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), adresa, broj računa, djelatnost, broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj), ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave – poreznog obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu primila. |
| (3) U Prijavi poreza na dobit Obrazac PD upisuju se podaci iz Računa dobiti i gubitka po rednim brojevima kako slijedi: 1. Ukupni prihodi – podatak o visini ukupnog prihoda iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava. 2. Ukupni rashodi – podatak o visini rashoda i troškova iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava. 3. Dobit – podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri čemu je redni broj 1 veći od rednog broja 2. 4. Gubitak – podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava kao razlika između rednih brojeva 1 i 2, pri čemu je redni broj 2 veći od rednog broja 1. 5. Amortizacija. Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije iznad svote propisane u članku 12. stavku 13. Zakona, a koji je utvrđen na način propisan i u članku 22. stavku 3. ovoga Pravilnika. Na ovom rednom broju upisuje se i iznos amortizacije dugotrajne imovine iz članka 12. stavka 16. Zakona i svih pripadajućih troškova, te troškova najma i svih pripadajućih troškova za koje se uvećava porezna osnovica sukladno članku 12. stavcima 17., 18. i 19. Zakona. 6. Svota 70% troškova reprezentacije propisana u članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 23. ovoga Pravilnika. 7. Svota 30% troškova sredstava za osobni prijevoz propisane u članku 7. stavak 1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i članku 25. ovoga Pravilnika. 8. Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak sukladno članku 7. stavku 1. točki 5. Zakona, te članku 26. Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđenih manjkova na imovini iznad visine utvrđene navedenim odlukama, a za koje se uvećava porezna osnovica sukladno navedenim člancima. 9. Rashodi utvrđeni u postupku nadzora s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioničara, članova društva i fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit, te s njima povezanim osobama sukladno članku 7. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos takvih rashoda utvrđenih u postupku nadzora za koje se povećava porezna osnovica. 10. Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja propisani u članku 7. stavku 1. točki 6. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 27. ovoga Pravilnika. 11. Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe propisani u članku 7. stavku 1. točki 7. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 28. ovoga Pravilnika. 12. Zatezne kamate između povezanih osoba propisane u članku 7. stavku 1. točki 8. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 29. ovoga Pravilnika. 13. Povlastice i drugi oblici imovinske koristi propisani u članku 7. stavku 1. točki 9. Zakona. 14. Rashodi darovanja iznad dopuštenih propisani u članku 7. stavku 1. točki 10. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 30. ovoga Pravilnika. 15. Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu porezno priznati rashod prema odredbama članka 8. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 32. ovoga Pravilnika. 16. Kamate između povezanih osoba. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos kamata koje nisu porezno priznate prema članku 14. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 37. ovoga Pravilnika. 17. Rashodi od nerealiziranih gubitaka iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 21. ovoga Pravilnika. 18. Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavci 5. i 6. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 22. stavci 1. i 2. ovoga Pravilnika. 19. Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz promjene metode utvrđivanja porezne osnovice prema članku 16. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 41. ovoga Pravilnika. 20. Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja koja nije porezno priznati rashod prema odredbama članka 9. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 33. ovoga Pravilnika. 21. Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i članka 34. ovoga Pravilnika 22. Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja nije porezno priznata prema odredbama članka 10. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 35. ovoga Pravilnika. 23. Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje prema odredbama članka 11. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 36. ovoga Pravilnika. 24. Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti prema članku 7. stavak 1. točka 13. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 31. Pravilnika. 25. Povećanja dobiti za ostale prihode, te porezni gubitak za koji je prestalo pravo korištenja. Na ovome rednom broju iskazuju se povećanja dobiti ili smanjenja gubitka za prihode koji nisu iskazani računovodstvenoj dobiti, a uključuju se u poreznu osnovicu. Na ovome rednom broju iskazuje se i povećanje porezne osnovice za iznos poreznog gubitka za koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17. stavku 6. Zakona, te članku 38. ovoga Pravilnika, a za koji je prestalo pravo korištenja sukladno članku 17. stavcima 5. i 7. Zakona. 26. Ukupna svota povećanja dobiti ili smanjenja gubitka. Na ovome rednom broju upisuje se ukupni iznos od rednog broja 5 do rednog broja 25. 27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti prema članku 6. stavak 1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 12. ovoga Pravilnika. 28. Prihodi od nerealiziranih dobitaka prema članku 6. stavak 1. točka 2. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku 13. ovoga Pravilnika. 29. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja prema članku 6. stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuju prihodi od otpisanih potraživanja koja nisu bila porezno priznati rashod. 30. Ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6. stavak 2. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i članku 20. ovoga Pravilnika 31. Smanjenje dobiti za ostale prihode. Na ovome rednom broju iskazuju se prihodi i druga povećanja porezne osnovice koja nisu iskazana u računovodstvenoj dobiti, te rashodi koji su kao privremeno porezno nepriznati bili uključeni u poreznu osnovicu u ranijim razdobljima, a ne iskazuju se posebno na drugom rednom broju. Trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost, sukladno posebnim propisima, na ovom rednom broju iskazuju podatak od dobiti koju su ostvarili od iskorištavanja brodova u međunarodnoj plovidbi, te dobit koju ostvare od prodaje brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi, kao niti na dobit od dividende od dionica koje imaju u trgovačkim brodarskim društvima koja posluju u međunarodnoj plovidbi. Porezni obveznici – trgovačka društva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost sukladno posebnim propisima, ne mogu temeljem iskazanog podatka na ovom rednom broju, iskazati porezni gubitak. 32. Iznos za koji se smanjuje dobit zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice prema članku 16. Zakona. Na ovaj redni broj podatak upisuje fizička osoba koja je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala obveznik porez na dobit za ispravak porezne osnovice utvrđen prema članku 41. ovoga Pravilnika. 33. Trošak amortizacije iz prethodnih razdoblja prema članku 6. stavak 1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos amortizacije koja nije bila porezno priznata zbog odstupanja od propisane metode i propisanih amortizacijskih stopa. 34. Ukupan iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte i državne potpore za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos državnih potpora iskazanih na rednim brojevima 34.1. i 34.2. prema članku 6. stavku 1. točki 5. Zakona. 34.1. Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos državne potpore koju porezni obveznik ostvaruje za obrazovanje i izobrazbu u visini i na način propisan u članku 14. ovoga Pravilnika. 34.2. Državna potpora za istraživačko razvojne projekte. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos državne potpore koju porezni obveznik ostvaruje za istraživačko- razvojne projekte na način propisan u članku 15. ovoga Pravilnika. 35. Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupna svota od rednog broja 27 do rednog broja 34 za koju se smanjuje dobit ili povećava gubitak. 36. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Na ovom rednom broju iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3 i/ili 4 povećani i/ili smanjeni. Porezna dobit dobije se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i oduzme redni broj 35. Ako je predznak pozitivan, postoji porezna dobit. Porezna dobit postoji i ako se dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za redni broj 26 i poveća za redni broj 35. 37. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja prema članku 17. Zakona, za koji se smanjuje redni broj 36. 38. Porezna osnovica. Podatak za ovaj redni broj izračuna se tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a rezultat ima pozitivan predznak. 39. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Ovaj redni broj može imati pozitivan predznak ako je iskazana porezna dobit ili negativan predznak ako je iskazan porezni gubitak. Na ovom rednom broju iskazuje se podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice nakon povećanja i smanjenja. 40. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema članku 17. Zakona, a za koji se smanjuje ili povećava redni broj 39. 41. Porezni gubitak za prijenos. Na ovome rednom broju iskazuje se gubitak koji se prenosi u naredno razdoblje, a koji preostane nakon iskorištenog iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema članku 17. Zakona, te za koji se smanjuje ili povećava redni broj 39. Podatak na ovom rednom broju postoji ako redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40. 42. Porezna osnovica. Na ovome rednom broju iskazuje se podatak s rednog broja 38. 43. Porezna stopa. Na ovome rednom broju upisuje se broj 20, tj. porezna stopa 20%, iz članka 28. Zakona 44. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos porezne obveze koji se dobije se kada se redni broj 42 pomnoži sa stopom na rednom broju 43. 45. Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebne državne skrbi. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima s područja posebne državne skrbi prema članku 42. ovoga Pravilnika. Iznos na ovome rednom broju kao i iznosi na pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. Navedeni iznosi za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim poljoprivrede i ribarstva prema posebnim propisima iz članka 42. ovoga Pravilnika, utvrđuju se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti. 45.1. Područje prve skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine prema članku 42. ovoga Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području prve skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primijeni propisana stopa od 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području prve skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva: – ne plaćaju porez na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj, – plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj, – plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2014. – 2016. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području prve skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj, – od 2017. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit. 45.2. Područje druge skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine prema članku 42. ovoga Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području druge skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području druge skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva: – plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj, – plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području druge skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj, – od 2014. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit. 45.3. Područje treće skupine. Na ovome rednom iskazuju podatak porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine prema članku 42. ovoga Pravilnika. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području treće skupine i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području treće skupine, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva: – plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj, – plaćaju 85% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 17%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području treće skupine primjeni stopa 3% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj, – od 2014. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit. 46. Oslobođenja za porezne obveznike na području Grada Vukovara. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima s područja Grada Vukovara prema članku 42. ovoga Pravilnika. Iznos na ovome rednom broju ne može biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području Grada Vukovara i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju ne plaćaju porez na dobit, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primijeni propisana stopa poreza na dobit od 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva: – ne plaćaju porez na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj, – plaćaju 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2011. – 2013. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj, – plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2014. – 2016. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na području Grada Vukovara primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj, – od 2017. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit. Iznos olakšice na ovom rednom broju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara, osim poljoprivrede i ribarstva prema posebnim propisima iz članka 42. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti. 47. Olakšice za porezne obveznike na brdsko-planinskim područjima. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza poreznim obveznicima na brdsko-planinskim područjima prema članku 42. ovoga Pravilnika. Iznos na ovome rednom broju ne može biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na brdsko-planinskim područjima i koji do prijema Republike Hrvatske u Europsku uniju plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%, iznos olakšice izračunavaju tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na brdsko-planinskim područjima primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko-planinskim područjima, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva: – plaćaju 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju 2008. – 2010. godine, odnosno porez na dobit plaćaju po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja navedene djelatnosti na brdsko-planinskim područjima primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj, – od 2011. godine plaćaju porez na dobit u visini propisane stope poreza na dobit. Iznos olakšice na ovom rednom broju porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na brdsko-planinskim područjima, osim poljoprivrede i ribarstva prema posebnim propisima iz članka 42. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti. 48. Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama. Na ovaj redni broj upisuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza za porezne obveznike korisnike slobodnih zona prema članku 43. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. 48.1. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga Pravilnika. Na ovom rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika, a koji plaćaju porez na dobit ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II razine u kojoj se zona nalazi prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku – NKPJ. Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – sjeverozapadna Hrvatska (HR 01): – plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj, – plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj, – od 2014. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na dobit. Korisnici zona koje se nalaze u prostornoj jedinici za statistiku II razine – središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (HR 02) i jadranska Hrvatska (HR 03): – plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 10%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj, – plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj, – od 2017. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na dobit. Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema posebnim propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti. 48.2. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuju podatak o iznosu olakšice korisnici slobodnih zona koji su do stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika, uložili u gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem više od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganja propisane kartom regionalnih potpora i ostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na dobit do godine u kojoj će iskoristiti gornju granicu dopuštenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali najdulje do 31. prosinca 2016. godine prema posebnim propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj. 48.3. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema članku 43. ovoga Pravilnika. Na ovome rednom broju upisuju podatak korisnici slobodnih zona na području Grada Vukovara koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do stupanja na snagu posebnog Zakona iz članka 43. ovoga Pravilnika, te koji: – plaćaju porez na dobit u visini 0% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2008. do 2010. godine odnosno ne plaćaju porez na dobit. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni propisana stopa poreza na dobit 20% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj, – plaćaju porez na dobit u visini 25% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2011. do 2013. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 5%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 15% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj, – plaćaju porez na dobit u visini 75% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju od 2014. do 2016. godine odnosno porez na dobit plaćaju po stopi 15%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja djelatnosti na navedenom području primjeni stopa 5% i dobiveni iznos olakšice upisuje se na ovaj redni broj, – od 2017. godine porez na dobit plaćaju u visini propisane stope poreza na dobit. Iznos olakšice na ovom rednom broju korisnici slobodnih zona, prema posebnim propisima iz članka 43. ovoga Pravilnika, utvrđuju sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti. 49. Ukupno poticaji ulaganja. Na ovome rednom broju iskazuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza poreza na dobit s naslova poticanja ulaganja temeljem stečenih prava prema članku 15. stavak 3. Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06). Dobiveni iznosi na pojedinim rednim brojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na ovome rednom broju i na rednom broju 44. 49.1. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica se naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 4 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 10%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 10% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj 49.2. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 10 milijuna kuna koji plaćaju porez na dobit po stopi 7%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 13% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj. 49.3. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 20 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 3%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 17% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj. 49.4. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja ulaganja u iznosu najmanje 60 milijuna kuna, koji plaćaju porez na dobit po stopi 0%. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenome području primijeni propisana stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj. 50. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos poticaja ulaganja prema Zakonu o poticanju ulaganja (Narodne novine broj 138/06). Na ovom rednom broju iznos upisuju nositelji poticajnih mjera prema navedenom Zakonu i korisnici slobodnih zona koji vrše početno ulaganje sukladno posebnim propisima iz članka 43. stavka 5. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44. 50.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna do 1,5 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 10% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj. 50.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 13% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj. 50.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 17% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj. 50.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura, nositelju poticajnih mjera i korisnicima slobodnih zona koji vrše početno ulaganje, stopa poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj. 51. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticaja ulaganja, stečenih prema Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne novine«, broj 73/00.) iskazanih na rednom broju 49 i prema Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne novine««, broj 138/06) iskazanih na rednom broju 50. 52. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos svih olakšica, oslobođenja i poticaja iskazanih na rednim brojevima 45. 46, 47, 48 i 51. 53. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos koji se izračuna tako da se od rednog broja 44 oduzme redni broj 52. 54. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu prema članku 30. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan i u članku 52. ovoga Pravilnika 55. Porezna obveza za uplatu. Iznos poreza za uplatu utvrđuje se tako da se od rednog broja 53 oduzme redni broj 54. Ako je redni broj 54 veći od rednog broja 53. tada se upisuje 0,00. 56. Uplaćeni predujmovi. Na ovome rednom broju upisuje se podatak o uplaćenim predujmovima poreza na dobit. 57. Razlika za uplatu. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od rednog broja 55 oduzme redni broj 56 58. Razlika za povrat. Podatak za ovaj redni broj dobije se kada se od rednog broja 56 oduzme redni broj 55 59. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje. Podatak za ovaj redni broj izračuna se tako da se porezna obveza iskazana na rednom broju 53 podijeli s brojem mjeseci poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi prijava poreza na dobit. |
1.3. Utvrđivanje i plaćanje predujmova
Članak 48.
| (1) Mjesečni predujam poreza na dobit utvrđuje se razmjerno visini porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu. |
| (2) Porezna uprava može na temelju zahtjeva poreznog obveznika i/ili obavljenog nadzora i/ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje obvezuje poreznog obveznika od dana konačnosti do podnošenja nove porezne prijave. |
| (3) Porezna uprava može rješenjem utvrditi za pojedine mjesece poreznog razdoblja različitu visinu predujma poreznim obveznicima koji obavljaju djelatnost sa sezonskim obilježjem. Rješenjem Porezne uprave o različitim visinama mjesečnih predujmova mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih predujmova odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati predujmova tijekom poreznog razdoblja. |
| (5) Porezni obveznik može zatražiti izmjenu visine predujma pisanim zahtjevom upućenim nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu radi donošenja rješenja o novoj visini predujma. U zahtjevu treba navesti razloge za izmjenu visine predujma. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj odnosno prema prethodnoj poslovnoj godini, porezni obveznik dostavlja temeljna financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (Bilancu i Račun dobiti i gubitka). Porezna će uprava na temelju uvida u financijska izvješća, odnosno na temelju poreznog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili odbaciti zahtjev poreznog obveznika. Ako se radi o padu poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava, ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje imovine poreznog obveznika nakon provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može riješiti zahtjev poreznog obveznika na osnovi zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak. |
| (7) Porezni obveznik u stečaju ne plaća predujmove poreza na dobit. |
| (9) Porezni obveznik koji prema članku 34. stavak 3. Zakona nije dužan plaćati predujmove, može ih plaćati prema vlastitoj odluci.
|
VIII. POREZ PO ODBITKU
1. Predmet oporezivanja porezom po odbitku
Članak 49.
| (3) Porez po odbitku ne plaća se na kamate plaćene za financijski najam dobara. |
| (4) Uslugama poslovnog savjetovanja iz članka 31. stavak 6. Zakona smatra se svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije.
|
| (6) Ako se obveza za kamate iz članka 31. stavak 4. Zakona podmiruje bez stvarnog plaćanja, kamate se smatraju plaćenima i podliježu plaćanju poreza po odbitku.
|
| (7) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se u slučajevima kada s državom u kojoj inozemni primatelj naknade ima sjedište nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. |
| (9) U naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva prema članku 31. Zakona spadaju i naknade za softver, stoga se porez po odbitku plaća ako naknada za softver ima elemente autorskih prava ili drugih prava intelektualnog vlasništva odnosno ako se radi o ustupanju autorskih prava na korištenje softvera radi prodaje ili radi daljnjeg razvitka pri čemu se ustupa na vremenski ograničeno korištenje zaštićeno autorsko pravo. Porez po odbitku ne plaća se na naknade za softver ako se radi o kupnji softvera za korištenje. |
2. Obveznik poreza po odbitku
| (1) Poreznim obveznikom u smislu članka 31. Zakona smatra se svaki tuzemni isplatitelj koji plaća naknade inozemnim osobama, poduzetnicima koje nisu fizičke osobe. |
| (2) Ako inozemna osoba kojoj pripada pravo na naknade iz članka 31. Zakona ima u tuzemstvu registriranu poslovnu jedinicu, a naknada se kao prihod pripisuje tuzemnoj poslovnoj jedinici, ne plaća se porez po odbitku. |
| (3) Ako tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika plaća poduzetniku osnivaču u inozemstvo naknade iz članka 31. Zakona, plaća se porez po odbitku. Porez po odbitku plaća se i ako se obveza rješava na način koji nije plaćanje. |
| (4) Tuzemni isplatitelj naknada obvezan je nerezidentima pri svakoj isplati naknada, sukladno članku 31. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku u skladu s odredbama Zakona, ako ti nerezidenti imaju sjedište u državama s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. |
| (5) Ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja izdaje, na zahtjev nerezidenta, potvrdu o porezu plaćenom u Republici Hrvatskoj. |
3. Plaćanje poreza po odbitku
Članak 51.
| (2) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka. |
| (3) Prava iz Ugovora ostvaruju se temeljem obrazaca, ovisno o vrsti isplate: 1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————« 2. »Zahtjev za povrat više plaćenog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————« 3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————« 4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«. |
| (5) Za primjenu odredaba iz ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog poreznog tijela. Ovjereni zahtjev podnosi se za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim isplatama, ovjereni se Zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih dvanaest (12) mjeseci. |
| (6) Obrasci iz stavka 3. ovoga članka sastoje se od četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s ispunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju naknade. Tuzemni isplatitelj pri isplati naknade jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe. |
| (7) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj raspolaže s primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. |
| (8) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate naknade primijeniti odredbe tuzemnog zakona. |
| (9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka nerezident može u roku tri godine od isteka godine u kojoj je naknada isplaćena dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjereni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen. |
| (10) Za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka nadležni su Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Zagreb. |
| (11) Tuzemni isplatitelj iz stavka 1. ovoga članka dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu te primijenjenoj stopi poreza po odbitku istodobno s predajom porezne prijave poreza na dobit. |
| (12) Obrasci Zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika. |
IX. URAČUNAVANJE POREZA PLAĆENOG U INOZEMSTVU
Članak 52.
| (1) Ako tuzemni porezni obveznik obavlja djelatnost u inozemstvu preko poslovne jedinice ili ostvaruje prihode po nekoj drugoj osnovi na koje plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa. |
| (2) Ako porezni obveznik plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez u više različitih država, ukupno plaćeni porezi uračunat će mu se u tuzemni porez do propisanog iznosa. |
| (3) Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez. |
| (4) Dodatna umanjenja iz članka 30. stavka 2. Zakona jesu poticaji u obliku poreznih olakšica ili oslobođenja iz članaka 42., 43. i 43.a ovoga Pravilnika, propisani posebnim propisima.
|
| (5) U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu. Ako se taj dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, dostavlja se najkasnije u roku 60 dana nakon proteka roka za predaju porezne prijave u inozemstvu. |
| (6) Porezni obveznik koji u inozemstvu ima poslovnu jedinicu dostavlja poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu, a u privitku porezne prijave obračun poreza koji se uračunava u tuzemni porez. |
| (7) Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjereni preslik porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik), ovjereni prijevod te porezne prijave. |
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
| (1) Pri isplati naknada za poslovno savjetovanje koje je obavljeno do kraja 2004. godine, ne primjenjuje se članak 31. stavak 1. Zakona, a u skladu s člankom 39. Zakona.
|
| (2) Poslovnim savjetovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se savjetovanje koje je obavljeno i evidentirano kao trošak do 31. prosinca 2004. Ako usluge poslovnog savjetovanja nisu u cijelosti obavljene, smatraju se obavljenima u dijelu u kojem su obavljene i evidentirane kao trošak do 31. prosinca 2004. Obavljenim uslugama poslovnog savjetovanja smatraju se i usluge koje nisu obavljene a plaćene su do 31. prosinca 2004. |
| (3) Odredbe članaka 42. i 43. ovoga Pravilnika primjenjuju se do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 90/05).
|
| (4) Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, brisana su oslobođenja i olakšice iz članaka 21., 22., 23. i 24. Zakona i stavka 3. ovoga članka i propisane su u posebnim propisima. Brisane olakšice iz članka 21. Zakona propisane su u članku 13.a. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« br. 44/96, 57/96,124/97, 78/99, 73/00, 07/00, 127/00, 88/02, 42/05 i 90/05); iz članka 22. Zakona propisane su u članku 30.a. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine« br. 44/01 i 90/05); iz članka 23. Zakona propisane su u članku 7.b. Zakona o brdsko-planinskim područjima (»Narodne novine« br. 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05) i iz članka 24. Zakona propisane su u članku 7.b. stavci 2. i 3. Zakona o slobodnim zonama (»Narodne novine« br. 44/96 i 92/05). |
Članak 54.
| (1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 1/05 i 14/05). |
| (2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. |
OBRASCI
Obrazac PD
|
|
|
|
|
|
|
|
Obrazac DIVIDENDE
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Obrazac KAMATE
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Obrazac LICENCE
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Obrazac OSTALI DOHODAK
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
NAPOMENA, NN 133/07
| Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit |
| Članak 16.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« a primjenjuje se i na porezne obveznike koji podnose prijavu poreza na dobit za 2007. u 2008. godini. |
NAPOMENA, NN 156/08
| Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dobit |
| Članak 5.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2008. godinu. |
NAPOMENA, NN 146/09
| Pravilnik o izmjenama Pravilnika o porezu na dobit |
| Članak 2.: Ovaj Pravilnik objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2010. |
NAPOMENA, NN 123/10
| Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit |
| Članak 22.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se i u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2010. godinu. |
