User Tools
This is an old revision of the document!
Novi Zakon o radu
Novim Zakonom o radu način zasnivanja radnog odnosa uređen je na sličan način kao i starim Zakonom o radu. Radni odnos se i dalje zasniva isključivo ugovorom o radu, koji mora biti u pismenom obliku, ali propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pismenom obliku ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora.
Prema odredbama novog Zakona o radu, privremena nesposobnost za rad radnika (bolovanje), kao i prije, prekida otkazni rok, ali ako je otkazni rok prekinut, radniku će radni odnos ipak prestati najkasnije istekom 6 mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu, dok za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, otkazni rok teče.
Duljina otkaznih rokova odredbama novog Zakona o radu nije mijenjana, pa su oni određeni na identičan način kao i starim Zakonom o radu, odnosno, i dalje je u slučaju redovitog otkaza otkazni rok najmanje:
1) Dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,
2) Mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,
3) Mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine,
4) Dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina,
5) Dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina,
6) Tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.
Novim Zakonom o radu se, s ciljem očuvanja što većeg broja radnih mjesta i zadržavanja radnika u radnom odnosu, propisuje da poslodavac kada nema potrebu za radom određenih radnika, iste može ustupiti u s njim povezano društvo na najdulje šest mjeseci u tuzemstvo, odnosno dvije godine u inozemstvo, i to na temelju pismenog sporazuma povezanih poslodavaca.
Uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme poslodavac s istim radnikom smije sklopiti samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru (ili u pismenoj potvrdi) mora navesti, a ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ograničeno je na tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbognekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju uzastopni ugovori o radu na određeno mogu trajati i dulje od tri godine.
Međutim kod zaključenja prvog ugovora o radu ne primjenjuju se ograničenja koja se odnose na postojanje objektivnih razloga za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kao ni ograničenja koja se odnose na trajanje tog ugovora. To znači da bi prvi ugovor o radu na određeno vrijeme poslodavac sa radnikom mogao sklopiti i na dulje razdoblje od tri godine, i to bez navođenja objektivnog razloga za to.
Osim toga, prijelaznim odredbama novog Zakona o radu propisana je obveza usklađivanja postojećih pravilnika s odredbama novog Zakona o radu, i to u roku od 6 mjeseci od njegovog stupanja na snagu.
Stoga se kroz odredbe novog Zakona o radu uvodi načelo razmjernosti svih materijalnih prava radnika u odnosu na ugovoreno nepuno radno vrijeme, što bi trebalo potaknuti ovaj oblik rada.
Tako je sada uređena mogućnost sklapanja ugovora o radu u nepunom radnom vremenu, koji se za stjecanje prava iz radnog odnosa smatra radom u punom radnom vremenu, ali je prema novom zakonskom uređenju visina plaće i drugih materijalnih prava radnika razmjerna ugovorenom radnom vremenu (osim ako kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim s radničkim vijećem, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno)
