Prigodni dar u novcu, a može i u naravi do 2.500,00 kn godišnje kao božićnicu, uskrsnicu, regres za godišnji odmor i sl. (čl. 13 st. 2. t. 11.)
Dar u vrijednosti do 400,00 kn godišnje isključivo u naravi (čl. 16. st. 3. t.7.)
Dar za svako dijete u novcu ili u naravi koje je u 2009. do. 31. prosinca navršilo 15 godina starosti, u vrijednosti do 600,00 kn (čl. 2. st. 2. t. 10.).
Pravo radnika na prigodni dar i kriterije po kojima se utvrđuje kolektivni ugovori, pravilnici o radu i ugovori o radu, a ako ta prava nisu uređena navedenim aktima, to može odrediti poslodavac svojom odlukom.
Božićnica ili prigodni dar djetetu može se bez oporezivanja dati ili isplatiti samo radnicima koji su u radnom odnosu kod poslodavca, i to do visine određene Pravilnikom o porezu na dohodak.
Prema poreznim propisima neoporezivo se može dati dar za dijete svakom roditelju za svako dijete (pa čak i ako rade kod istog poslodavca), a kojem se roditelju to može dati glede utvrđenog prava može biti uređeno samo navedenim aktima s područja radnog prava.
Razlika u vrijednosti dara ili isplaćene svote iznad neoporezive smatra se plaćom i iskazuje u obrascima ID i R-sm.
Ako se božićnica isplaćuje u novcu, treba odlučiti je li poslodavac odlučio isplatiti određenu je li poslodavac odlučio isplatiti odrenu svotu “na ruke” ( u netu) radniku ili ju je utvrdio u bruto-svoti pa od te svote treba obustaviti doprinose, porez na dohodak i prirez, a ono što preostane isplatiti radniku. Ako želi isplatiti radniku ukupnu svotu, tada treba obaviti preračunavanje na bruto-svotu.
Ako se pak božićnica daje u naravi, bilo da vrijednost dara premašuje 2.500,00 Kn ili možda čak i vrijednost od 400,00 kn (ukupno 2.900,00 kn), tada treba imati na umu odredbe Pravilnika o porezu na dohodak prema kojima se tržišna vrijednost dara u naravi smatra netosvotom na koju treba dodati doprinose iz plaće, porez na dohodak i prirez. Tako utvrđena vrijednost dara u naravi zbraja se s plaćom koja se u tom mjesecu isplaćuje i na kraju mjeseca čini jedinstvenu svotu plaće odnosno dohotka od nesamostalnog rada.
Treba voditi brigu o ograničenoj osnovici za plaćanje mirovinskog doprinosa jer se ograničenje osnovice na mjesečnoj razini odnosi samo na plaće za određeni mjesec, a ne i na posebne isplate, kao što je prigodni dar, bonusi, otpremnine i sl. Prema tome, svota božićnice koja se isplaćuje iznad neoporezive podliježe plaćanju svih doprinosa bez ograničenja. Iznimka je samo ako je ukupna svota isplate kod istog poslodavca po svim osnovama (plaća, drugi dohodak, bonusi, otpremnine i božićnica ) u 2009. premašila 537.120 Kn, kada poslodavac nije obvezan obračunati doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup po stopid od 15%, nego samo doprinos za IO. stup mirovinskog osiguranja po stopi 5%. Doprinose na plaću (za zdravsveno osiguranje, ozljede i profesionalne bolesti i zapošljavanje) treba uvjek obračunati na ukupnu svotu koja se isplaćuje, bez ograničenja.
Prigodni poklon koje se isplaćuje iznad neoporezive svote podliježe i plaćanju posebnog (kriznog) poreza.