Koji se podaci (ne) smatraju poreznom tajnom?
info@actarius.hr
Institut porezne tajne uređen je odredbama Općeg poreznog zakona, na način da se propisuje koji se podaci smatraju poreznom tajnom (svi podaci iz poreznog postupka), koje osobe su dužne paziti na institut porezne tajne te kada prilikom iznošenja podataka nije povrijeđen institut čuvanja porezne tajne.
Općim poreznim zakonom (Nar. nov., br. 115/16; u nastavku OPZ) je u čl. 8. st. 1. određeno da je porezno tijelo dužno kao poreznu tajnu čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku, te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. Iz navedene odredbe proizlazi da su svi podaci iz poreznog postupka porezna tajna, neovisno o tome je li ih sam porezni obveznik prijavio ili iznio tijekom postupka ili ih je saznalo porezno tijelo. Međutim, OPZ sadrži i odredbu koja propisuje koji podaci se ne smatraju poreznom tajnom pa je čl. 8. st. 2. propisano da se iznimno ne smatra se poreznom tajnom:
- podatak o datumu upisa u sustav poreza na dodanu vrijednost ili ispisa iz sustava poreza na dodanu vrijednost,
- podatak o poreznim obveznicima koji su davali lažne podatke s ciljem umanjenja svoje ili tuđe obveze poreza dodanu vrijednost (kružne prijevare poreza na dodanu vrijednost) ako je to utvrđeno u porezno-pravnom postupku.
Nadalje, OPZ sadrži i iznimke od čuvanja porezne tajne, pa je tako u čl. 8. st. 5. taksativno navedeno u kojim situacijama se smatra da prilikom iznošenja podataka iz poreznog postupka nije povrijeđen institut porezne tajne. Obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena, ako se:
- poreznom jamcu omogući uvid u podatke o poreznom obvezniku bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku,
- članove društva osoba upozna s činjenicama bitnima za oporezivanje društva,
- iznose podaci tijekom poreznog, prekršajnog ili sudskog postupka,
- iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose,
- iznose podaci za potrebe naplate poreznog duga,
- podaci daju na zahtjev drugog javnopravnog tijela, koje po službenoj dužnosti traži podatke nužne za ostvarivanje prava pred tim tijelom povodom zahtjeva stranke u postupku, a koje bi inače stranka trebala sama pribaviti,
- ustrojstvene jedinice Ministarstva financija međusobno dostavljaju podatke koji mogu biti od utjecaja na utvrđivanje prava i obveza poreznih obveznika,
- podaci daju u skladu s postupcima propisanim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i drugim međunarodnim ugovorima u poreznim stvarima koji su u primjeni u RH,
- podaci daju u skladu s postupkom za pružanje i dobivanje pravne pomoći i
- podaci daju sukladno zakonu kojim se uređuje administrativna suradnja u području poreza.
POPIS DOSPJELIH, A NEPLAĆENIH DUGOVA POREZNIH OBVEZNIKA
Porezna tajna nije povrijeđena kada Porezna uprava na svojim Internet stranicama objavi popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi poreza i doprinosa. Obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako Porezna uprava bez pristanka poreznog obveznika objavi na svojim mrežnim stranicama popis dospjelih i neplaćenih dugova po osnovi PDV-a, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza, doprinosa za obvezna osiguranja, trošarina, posebnih poreza, poreza na promet nekretnina, naknada za koncesiju i carina, ako je ukupni iznos duga:
- veći od iznosa 100.000,00 kn za fizičke osobe koje obavljaju djelatnost,
- veći od iznosa 300.000,00 kn za pravne osobe i
- veći od iznosa 15.000,00 kn za sve ostale porezne obveznike.
Novim OPZ-om, koji je u primjeni od 1.1.2017., odredba o objavi popisa dospjelih a neplaćenih dugova modificirana je na način da će se ovi podaci objavljivati jednom godišnje, te je brisano upućivanje na odredbe o Zakonu o tajnosti podataka i Zakonu o zaštiti osobnih podataka, jer porezna tajna nije detaljnije uređena ovim propisima, već isključivo OPZ-om.
Izvor:http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/porezi/koji-se-podaci-(ne)-smatraju-poreznom-tajnom/