ACTARIUS Knjigovodstveni Servis

Actarius Grupa d.o.o .

Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,

Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010

http://www.actarius.hr 

info@actarius.hr

 ----

**Probni rad prema novom Zakonu o radu**{{                                                                               zakon_o_radu11.jpg|}}

Novi **Zakona o radu (NN 93/14**), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014., također sadrži odredbe o probnom radu. Neke zakonske odredbe koje uređuju ovaj institut ostale su nepromijenjene u odnosu na prijašnji Zakon o radu, no dio odredbi, prema novom uređenju, više se ne primjenjuje.

Dana 26. lipnja 2013. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN 73/13), koji je, među ostalim, na novi način uredio institut probnog rada.

**Pravno uređenje instituta probnog rada,** važeće do 26. lipnja 2013., predviđalo je da se prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad, **koji ne smije trajati dulje od šest mjeseci,** s tim da ako je takav probni rad ugovoren, **otkazni rok je najmanje sedam dana.** Novost je, nakon spomenute Novele Zakona o radu iz 2013., //izričito//__ propisivanje da nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu__. Na takav otkaz nisu se primjenjivale odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim članka 109., 112. i 116. tog Zakona. Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada bio je najmanje sedam dana. Takvim uređenjem probnog rada pojednostavljeno je otkazivanje poslodavcu u slučaju neuspjeha na probnom radu, __ali ne dovoljno__ **(zbog obveze obrazlaganja neuspjeha).**

Naime, odredbe Zakona o radu koje se primjenjuju u slučaju otkaza zbog neuspjeha na probnom radu bile su sljedeće:

1. članak 109. ZR-a (**neopravdani razlozi za otkaz: bolest, ozljeda, prijava korupcije, podnošenje tužbe i sl.**)

2. članak 112. ZR-a (**pisani oblik, dostava, obrazloženje**)

3. članak 116. ZR-a (**vraćanje na posao u slučaju nedopuštenog otkaza**).

Odredbe Zakona o radu koje se nisu primjenjivale kod otkaza zbog nezadovoljenja na probnom radu bile su: obrana prije otkaza, savjetovanje prije otkaza s radničkim vijećem/sindikalnim povjerenikom, utjecaj na tijek otkaznog roka (plaćeni dopust, godišnji odmor, blagdani, bolovanje, rodiljni i roditeljski dopust itd.), otpremnina, zabrana zapošljavanja na istim poslovima 6 mjeseci, zabrana otkaza (trudnice, rodilje itd. – članak 71. ZR-a, ili dok je radnik na liječenju nakon ozljede na radu – članak 74. ZR-a), pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja.

Sada je, nakon donošenja novog Zakona o radu (NN 93/14), koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014., člankom 53. toga Zakona propisano da se prilikom sklapanja ugovora o radu može ugovoriti probni rad koji ne smije trajati duže od šest mjeseci te da nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, a da u slučaju otkaza otkazni rok iznosi najmanje 7 dana. Dakle, radi se o ponavljanju istih određenja iz ranije važećeg Zakona o radu. Međutim, stavkom 4. članka 53. novog Zakona o radu propisano je da se u slučaju otkaza ne primjenjuju odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim članka 120., članka 121. stavka 1. i članka 125. toga Zakona. Radi se o sljedećim odredbama:

- članak 120. –** otkaz u pisanom obliku uz obrazloženje i osobnu dostavu radniku**

- članak 121. stavak 1. -** tijek otkaznog roka od uručenja odluke o otkazu**

- članak 125. – s**udski raskid ugovora o radu.**

Može se uočiti da se prema novom uređenju, od odredbi koje se primjenjuju u slučaju otkaza nakon nezadovoljavanja na probnom roku, više ne primjenjuju odredbe o neopravdanim razlozima za otkaz (bolest, ozljeda, prijava korupcije, podnošenje tužbe i sl.), kao i o vraćanju na posao u slučaju nedopuštenog otkaza – pa se postavlja pitanje može li uopće sada radnik osporavati odluku o otkazu ugovora o radu zbog nezadovoljenja na probnom roku? Međutim, ako se na taj otkaz primjenjuju odredbe o sudskom raskidu ugovora o radu, koji po prirodi stvari mora podrazumijevati postojanje parnice radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, mišljenja smo da radnik može osporavati odluku o otkazu, a što se razloga tiče, u stručnoj javnosti već su se pojavila dva mišljenja. Prema jednom,** otkaz se može osporavati samo ako se radi o diskriminaciji ili šikani, ako je otkaz usmen ili nije obrazložen odnosno dostavljen radniku.** Prema drugom stajalištu, otkaz se može osporavati tako što radnik može dokazivati da je zadovoljio na probnom radu.

Izvor: http://iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=19195