**NEPROFITNE ORGANIZACIJE-BLAGAJNIČKO POSLOVANJE**


www.actarius.hr

info@actarius.hr




Blagajničko poslovanje nije detaljno uređeno propisima o neprofitnom računovodstvu, stoga svaka neprofitna organizacija taj segment poslovanja treba urediti za sebe.


Za neprofitne organizacije obveznice vođenja **dvojnog** knjigovodstva, Zakon je u čl. 14. st. 1. i 2. al. 3. propisao da su za potrebe praćenja i nadzora poslovanja gotovim novcem, obvezne voditi knjigu (dnevnik) blagajni (kunsku, deviznu, porto i druge) kao pomoćne knjige. Isto tako, za neprofitne organizacije koje vode **jednostavno** knjigovodstvo, Zakon je u čl. 13. propisao obvezno vođenje knjige blagajne, uz ostale propisane poslovne knjige.{{ :1_neprofitne_organizacijae_-_blagajnicko_poslovanje.jpg?300|}}

Neprofitne organizacije koje raspolažu s gotovim novcem (primaju uplate gotovog novca i plaćaju gotovim novcem) moraju takve uplate i isplate dokumentirati (sastavljati odgovarajuće **knjigovodstvene isprave** – blagajničke uplatnice, blagajničke isplatnice i blagajnički izvještaj) i evidentirati u poslovnim knjigama, putem blagajne.

**Ograničenja i zabrane u plaćanju gotovim novcem**

Neprofitne organizacije jednako kao i druge pravne i fizičke osobe koje u svom poslovanju primaju i/ ili obavljaju plaćanja gotovim novcem moraju voditi računa o mogućnostima te ograničenjima i zabrani u plaćanju gotovim novcem.

Prema čl. 55. Zakona o SPNiFT, pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u RH ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od **75.000,00 kn** i većoj. Navedeno ograničenje vrijedi i u slučaju ako se naplata ili plaćanje obavlja u vi**še međusobno očigledno povezanih gotovinskih transakcija** u vrijednosti od 75.000,00 kn i većoj.

Poslovni subjekt koji u Jedinstvenom registru računa ima oznaku **blokade računa**, odnosno zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima ne smije plaćati gotovim novcem i/ili zadržati gotov novac u blagajni.

Fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost iz čl. 29. Zakona o PDOH-u (obrtnicima, poljoprivrednicima) navedena tijela i organizacije mogu izvršiti isplate u gotovu novcu **do 5.000,00 kn** po jednom računu.

**Obveznici fiskalizacije**

Neprofitne organizacije, sukladno odredbama Zakona o fiskalizaciji, smatraju se obveznicima fiskalizacije **samo ako su obveznice poreza na dobit** i to samo za (dio) djelatnosti za koju su obveznice poreza na dobit.

Prema čl. 28. st. 3. Zakona o fiskalizaciji, obveznik fiskalizacije može plaćati gotovim novcem drugom obvezniku fiskalizacije za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kn po jednom računu, ako drugačije nije propisano posebnim poreznim propisom.

**Organizacija blagajničkog poslovanja i vrste blagajni**

Blagajničko poslovanje obavlja se putem jedne ili više blagajni, i to:

  * glavne blagajne,
  * blagajne prema područjima djelovanja (blagajna članarina, blagajna knjižnice, blagajna ulaznica, blagajna za školarine, blagajna suvenirnice, blagajna ugostiteljskog objekta i dr.),
  * porto blagajne,
  * blagajne vrijednosnica,
  * devizne blagajne i dr.

**Glavna blagajna** ima središnje mjesto u blagajničkom poslovanju, a obavlja sve blagajničke poslove (ako je jedina blagajna neprofitne organizacije) ili samo jedan dio blagajničkih poslova (ako neprofitna organizacija ima ustrojene i pomoćne blagajne).

**Pomoćne blagajne** obavljaju samo dio blagajničkog poslovanja.

**Porto blagajna** ustrojava se za podmirenje poštanskih troškova. Gotov novac u porto blagajnu uplaćuje se iz glavne blagajne ili izravno podizanjem sa žiro računa, a njime se dalje plaćaju troškovi poštarine (tj. nabavljaju poštanske marke).

**Devizna blagajna** služi za poslovanje sa stranom gotovinom i čekovima. Za svaku stranu valutu (EUR, dolare, švicarski franak i dr.) vodi se zasebna devizna blagajna.

**Blagajne članarina, donacija, ulaznica, knjižnice, suvenirnice, ugostiteljskog objekta i drugih područja djelovanja** (u nastavku: blagajne organizacijske jedinice) ustrojavaju se za uplate članarina, donacija odnosno utrška od prodaje proizvoda i usluga. Utržak se sastoji od gotovog novca i slipova po platnim karticama.

**Procedure o blagajničkom poslovanju**

Procedurom o blagajničkom poslovanju neprofitna organizacija trebala bi urediti:

  * način obavljanja blagajničkog poslovanja,
  * blagajničke isprave i drugu dokumentaciju temeljem koje se obavljaju uplate i isplate iz blagajne, podizanje i polaganje gotovog novca s/na račun u banci,
  * vođenje i zaključivanje blagajne,
  * blagajnički maksimum,
  * opis poslova, odgovornost i ovlasti blagajnika,
  * nadzor nad blagajničkim poslovanjem i
  * druge aktivnosti vezane uz promet gotovim novcem

Neprofitna organizacija koja je obveznik fiskalizacije dužna je donijeti (imati) **interni akt** u skladu s odredbama Zakona o fiskalizaciji i u njemu propisati: ▶ popis poslovnih prostora te dodijeljene oznake poslovnih prostora ▶ način numeriranja računa, te ▶ oznake operatera na naplatnim uređajima i povezati ih s OIB-om operatera.

Interni akt mora se predočiti za potrebe poreznog nadzora.

Tko može voditi blagajničko poslovanje važećim propisima koji uređuju poslovanje neprofitnih organizacija i poslovanje gotovim novcem **nije propisano**. Blagajnik je radnik koji prima, čuva i isplaćuje gotov novac i vodi brigu o cjelokupnom poslovanju blagajne. Kako je poslovanje gotovim novcem vrlo osjetljivo i rizično područje, imenovanju osobe koja će obavljati poslove blagajnika, treba posvetiti osobitu pozornost.

Za neprofitne organizacije **blagajnički maksimum** nije propisan (osim u slučaju ako je neprofitna organizacija obveznik fiskalizacije). Visinu blagajničko maksimuma neprofitne organizacije određuje zakonski zastupnik sam vodeći računa o potrebama i uvjetima i mogućnosti čuvanja (sigurnosti) gotovog novca.

Neprofitna organizacija koja obavlja gospodarsku djelatnost po osnovi koje se smatra obveznikom poreza na dobit a time i obveznikom fiskalizacije, dužna je visinu blagajničkog maksimuma za dio poslovanja za koji se smatra obveznikom fiskalizacije odrediti u visini propisanoj za obveznike fiskalizacije, u skladu s čl. 41.f Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

**Knjiga blagajne i blagajničke isprave**

Knjiga blagajne je pomoćna poslovna knjiga u kojoj se evidentiraju transakcije u gotovom novcu, stranoj gotovini i drugim sredstvima plaćanja te vrijednosnice (poštanske marke, takse i dr.).

Sastavni dio knjige blagajne su **blagajnički izvještaji (dnevnik)**. Blagajnički izvještaj je zbirna isprava u koju se kronološkim redom upisuju sve uplatnice i isplatnice ispostavljene u razdoblju za koje se vodi blagajnički izvještaj.

**Knjiga blagajne sadrži** najmanje sljedeće podatke:

  * redni broj,
  * datum,
  * broj i oznaku knjigovodstvene isprave,
  * opis poslovne promjene i
  * iznos gotovinske novčane transakcije.

Blagajnički izvještaj može sadržavati i druge podatke, primjerice: specifikaciju novca po apoenima, broj priloga, konto knjiženja i dr.

Blagajničke isplatnice i uplatnice moraju biti takve da se iz njih nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njihova sastavljanja i materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka uplate odnosno isplate. Sadržaj blagajničkih uplatnica i isplatnica nije propisan.

Vjerodostojnost uplatnica i isplatnica svojim potpisima potvrđuju blagajnik i uplatitelj odnosno primatelj novca.

Uplatnice i isplatnice mogu se sastavljati ručno ili kao elektronički zapis.

**Blagajničke isprave moraju se sastavljati na mjestu i u trenutku nastanka uplate odnosno isplate iz blagajne.**

Kod ispostavljanja blagajničkih isprava treba voditi računa da:

  * na ispravi bude jasno vidljiva svrha uplate/isplate,
  * su isprave potpisane,
  * su imena i potpisi blagajnika i uplatitelja odnosno isplatitelja jasno vidljivi.

Isplate iz blagajne moraju se obavljati na temelju **odobrenja za isplatu** koje daje zakonski zastupnik neprofitne organizacije (ili osoba koju on ovlasti), a na temelju vjerodostojne dokumentacije.

Knjiga blagajne i blagajničke isprave **čuvaju se najmanje sedam godina**.

**Višak i manjak novca u blagajni**

Ako je kontrolom blagajne ustanovljeno veće stanje novca od stanja iskazanog u blagajničkom izvještaju, razlika novca je **blagajnički višak**.

Za kontrolom utvrđeni blagajnički višak odnosno manjak novca sastavlja se **zapisnik.**

Za utvrđeni višak novca zadužuje se blagajna, ispostavlja se blagajnička uplatnica i ista evidentira u blagajničkom izvještaju u stupcu “Primitak”.

Ako je kontrolom blagajne ustanovljeno stanje novca manje od stanja iskazanog u blagajničkom izvještaju, razlika novca je **blagajnički manjak**.

Za utvrđeni manjak novca u blagajni, ispostavlja se blagajnička isplatnica i ista upisuje u blagajničkom izvještaju u stupac “Izdatak”.


Izvor: NEPROFITNE ORGANIZACIJE-BLAGAJNIČKO POSLOVANJE | Aktiva