Knjigovodstvo Actarius

This page is read only. You can view the source, but not change it. Ask your administrator if you think this is wrong.
**Koliko zapravo plaćamo doprinose?**



www.actarius.hr
 
info@actarius.hr 



**Paušalno oporezovani obrtnici koji nisu nigdje zaposleni plaćaju mjesečno 1.193 kn za doprinose**

U jeku rasprave o novom prijedlogu poreznih propisa, koje novinari vole nazivati poreznom reformom (a to nije), u kojoj se najviše galame diglo oko prijedloga da članovi uprave u poduzećima plaćaju doprinose na osnovicu od oko 9.000 kn, poželjela sam nas sve podsjetiti na činjenice o tome koliko sada plaćaju razne kategorije poduzetnika.

Podsjećam da se ovdje govori samo o doprinosima za mirovinsko (15+5%) i zdravstveno osiguranje (15%), te ostala dva doprinosa koja su sada obvezna, a za koja je predviđeno ukidanje: doprinos za zaštitu zdravlja na radu (0,5%) i doprinos za zapošljavanje (1,7%). Ne govorim o porezima, jer oni uvijek ovise o rezultatu poslovanja, niti o PDV-u, koji porez plaćaju oni poduzetnici koji su u tom sustavu i koji je posebna kategorija, o čemu je više puta pisano.

Paušalno oporezovani obrtnici koji nisu nigdje zaposleni plaćaju mjesečno 1.193 kn za doprinose.{{ :1_koliko_zapravo_placamo_doprinose.jpg?200|}}

Paušalno oporezovani obrtnici koji su istovremeno negdje zaposleni, plaćaju godišnje iznose - ovisno o razredu u koji su razvrstani, a koji ovisi o njihovim godišnjim primicima. Primitaka kod paušalista može biti najviše 300.000 kn godišnje. Taj najviši, V. razred plaća godišnje 7.875 kn. IV. razred plaća godišnje 6.037 kn, III. razred godišnje 3.924 kn, II. razred godišnje 3.018,75 i najniži razred sa primicima do 85.000 kn, plaća godišnje 2.231 kn za doprinose.

Ako je, dakle, obrtnik negdje zaposlen makar i jedan sat tjedno, on će plaćati ovako male iznose za doprinose.

Obrtnik koji vodi poslovne knjige, najčešće zato što je premašio gore navedeni iznos primitaka jer su ostala ograničenja za paušaliste ukinuta, dužan je plaćati mjesečno za doprinose 1.939,24 kn. Ako je istovremeno negdje i zaposlen, neće tijekom godine plaćati ništa, ali će uz godišnju poreznu prijavu platiti za doprinose: 10% za mirovinsko i 7,5% za zdravstveno na utvrđeni godišnji dohodak od obrta. Ako je poslovao sa gubitkom, neće platiti ništa.

Ako je negdje zaposlen makar i jedan sat tjedno, primijenit će se navedeno pravilo.

U poduzećima je za njihove direktore propisana osnovica od 5.213 kn na koju je potrebno obračunati plaću.

Ako je direktor osoba koja se prvi puta zapošljava, obračunati treba samo doprinose za mirovinsko osiguranje 20%. Ako je direktor osoba mlađa od 30 godina koja je zaposlena na neodređeno vrijeme, primjenjuje se ista olakšica u periodu od 5 godina.

To znači, da je u svakom takvom slučaju potrebno za direktora mjesečno platiti 1.042 kn.

Ako se takva olakšica ne može primijeniti, potrebno je mjesečno platiti i za doprinose na plaću (zdravstveno, ZZR, zapošljavanje) još 896 kn, što čini ukupno 1.938 kn.

Ako direktor prima veću plaću od propisane, obračunavaju se na nju propisane gore nabrojane stope doprinosa i plaćaju se zajedno sa neto plaćom.

Poduzeće nema obavezu direktoru isplatiti neto plaću, ali doprinose na propisanu osnovicu mora (tih 1.938 kn).

Ako je direktor zaposlen u nepunom radnom vremenu, koje može biti najmanje 1 sat tjedno (to je onih 12 minuta dnevno, koje spominje ministar), doprinosi se obračunavaju na razmjerni dio osnovice, pa je moguće platiti mjesečno 104 kn ili cijelih 235 kn za doprinose direktora.

K tome, ako je direktor negdje drugdje zaposlen, poduzeće za njegove doprinose ne treba platiti ništa.

Skrećem pažnju da je obim zdravstvene zaštite za sve gore nabrojane poduzetnike potpuno isti, bez obzira na iznose. Radni staž će biti kraći za sve direktore zaposlene u nepunom radnom vremenu, a mirovinska osnovica za izračun mirovine direktno ovisi o osnovici na koju se obračunavaju doprinosi, što znači da će mirovina biti manja onima koji manje plaćaju.

U situaciji u kojoj mirovinsko i zdravstveno svojim osiguranicima svaki dan pruža sve manje i da je perspektiva svaki dan sve gora, očekivano je i oportuno da poduzetnici utječu na svoju opterećenost plaćanju istih. Čine to svi koji su izračunali da je dobit jeftinija od plaće i koji su spremni sami rješavati svoju starost. Doprinose doživljavamo kao taksu, a ne ulaganje u uslugu i mirovinu.

Mislim da gore izložene brojke govore sve i da komentar nije potreban.

Čitajući prijedloge novih propisa i slušajući odgovore ministra, moram reći da mi nije jasno što su zapravo zamislili provesti. Jesu li nas zaplašili sa osnovicom od 9.000 kn, da bismo prihvatili plaćati doprinose na cijelih 5.200, bez obzira na satnicu? Cjenkamo li se to kao na tržnici?


Izvor: https://burza.com.hr/portal/koliko-zapravo-placamo-doprinose/12524
Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Page Tools
