Knjigovodstvo Actarius

This page is read only. You can view the source, but not change it. Ask your administrator if you think this is wrong.
**ACTARIUS  Knjigovodstveni Servis**  

Actarius Grupa d.o.o .

Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,

Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010

http://www.actarius.hr

====== Bjanko zadužnica ======


{{                      obrasci.jpg? 200*200}}



Bjanko zadužnica je **pisana isprava koju izdaje dužnik uz javnu  ovjeru svojeg potpisa kojom daje suglasnost da se radi naplate  vjerovnikove tražbine zaplijene svi njegovi računi koje  ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa**, te  da se **novac s tih računa izravno isplaćuje vjerovniku na način određen  tom izjavom.** Bjanko zadužnica je uređena Ovršnim zakonom  prema kojemu ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi i svojstvu  ovršne isprave. Uvedena je u pravni sustav odredbama Zakona  o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 1999. godine, a posljednje  izmjene donijete su 2010. godine (Nar. novine 139/10).


**Elementi bjanko zadužnice**

Bjanko zadužnica mora **imati strogo određenu formu i sadržaj,**  što je propisano Pravilnikom o obliku i sadržaju bjanko zadužnice  (Nar. novine 147/10). Pravilnik propisuje koje elemente sadrži obrazac  bjanko zadužnice, a to su: ● oznaka dužnika i njegov potpis  ● osoba vjerovnika ● iznos duga i dospjelost tražbine ●  oblik i sadržaj  bjanko zadužnice. 

Iako se bjanko zadužnica izdaje u pravilu na propisanom obrascu, ipak je moguće izdati bjanko zadužnicu i  bez korištenja obrasca uz uvjet da sadrži potrebne elemente.


**Dužnik po bjanko zadužnici**


Bjanko zadužnicu može izdati **svaka pravna osoba, obrtnik ili  druga osoba koja obavlja samostalnu djelatnost te svaka poslovno  sposobna fizička osoba.** To je i bitna razlika u odnosu na prijašnje  propise po kojima je bjanko zadužnicu smio izdati samo dužnik koji  je imao svojstvo trgovca. Najvažnija karakteristika dužnika je ta da  **dužnik predstavlja osobu koja daje suglasnost da se radi naplate  vjerovnikove tražbine zaplijene njegovi računi**. Time se zadužnicom  stvaraju  pretpostavke pravomoćnog rješenja o ovrsi odnosno ovršne  isprave pred sudom. 

Dužnik nakon podnošenja zadužnice na naplatu,  nema na raspolaganju više redovitih pravnih sredstava kojima bi  učinkovito mogao spriječiti zapljenu svojih računa i naplatu tražbine.  **Ako na bjanko zadužnici nije javno ovjeren potpis dužnika, takva zadužnica  također stvara prava i obveze između vjerovnika i dužnika,**  ali vjerovnik tada mora svoju tražbinu ostvariti u parničnom postupku.

U slučaju kad dužnik smatra da je vjerovnik naplatio više nego što  je iznosio dug ili da dug uopće ne postoji,** tada dužnik može svoju  tražbinu prema vjerovniku ostvariti u parničnom postupku tužbom. ** Javni bilježnik **ovjerava potpis dužnika izdavatelja bjanko zadužnice.**  Kako je već rečeno, to mogu biti fizička ili pravna osoba. Ako je  dužnik pravna osoba, tada član uprave ili prokurist čije je ime upisano  u sudski registar, potpisuje bjanko zadužnicu i ovjerava je pečatom.


**Vjerovnik i prijenos zadužnice**

Od podataka **o vjerovniku u bjanko zadužnicu se unose:** tvrtka,  odnosno ime i prezime, sjedište odnosno mjesto i adresa, osobni  identifikacijski broj (OIB), s  naznakom da će vjerovnik odrediti način  na koji će se sredstva s računa dužnika isplatiti vjerovniku u skladu  sa zakonskim propisima. Vjerovnik na bjanko zadužnici može biti  svaka fizička ili pravna osoba. U trenutku kada dužnik javno ovjerava  svoj potpis na zadužnici,** nije obvezno da vjerovnik bude naveden  na njoj. Vjerovnik se može označiti odmah, ali se to može učiniti i  naknadno,** najkasnije do trenutka kada se banci podnosi bjanko zadužnica
na naplatu. Time je omogućeno jednostavno kolanje bjanko  zadužnice u pravnom prometu, jer se tako zadužnica može bez  posebnih formalnosti prenijeti na drugu pravnu ili fizičku osobu. 

Na  taj način **dužnik ne mora uopće znati tko mu je vjerovnik sve do trena  kada bjanko zadužnica bude predana banci na naplatu.** Prijenos  zadužnice **na treću osobu znači ujedno i prijenos svih prava koja su  pripadala vjerovniku.** Vjerovnik vrši prijenos zadužnice sastavljanjem isprave kojom izjavljuje da svoja prava iz zadužnice prenosi na novog  vjerovnika. Takvu je izjavu potrebno javnobilježnički ovjeriti, bez  obzira da li se nalazi na samoj zadužnici ili u posebnoj ispravi.



**Iznos duga i dospjelost tražbine**

Člankom 9. Pravilnika o obliku i sadržaju bjanko zadužnice propisani  su iznosi koji se upisuju u bjanko zadužnicu, i koji predstavljaju  maksimalnu svotu duga koja se zadužnicom može naplatiti. Iznosi  mogu biti:** do 5.000,00 kuna, do 10.000,00 kuna, do 50.000,00  kuna, do 100.000,00 kuna, do 500.000,00 kuna, do 1,000.000,00  kuna. **


Dužnik se može zadužiti i za viši iznos od 1,000.000,00 kuna, ** ali tada mora izdati više bjanko zadužnica.** Konkretan iznos duga,  koji predstavlja glavnicu upisuje se u zadužnicu pod rednim brojem  3, a ne može viši od iznosa na koji je glavnica nominirana, ali  može biti niži. Članak 4. Pravilnika predviđa mogućnost korištenja  zateznih kamata, a datum početka tijeka zateznih kamata upisuje  se pod rednim brojem 4. Kamate teku od dana koji će vjerovnik  naknadno odrediti, ali najranije od dana izdavanja zadužnice.


**Jamstvo**


Postoji mogućnost da** obvezu dužnika iz zadužnice mogu preuzeti  i druge osobe u svojstvu jamca platca istovremeno kad i  dužnik ili naknadno.** Jamac platac je osoba **koja odgovara vjerovniku  kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati  ispunjenje obveze** bilo od glavnog dužnika bilo od jamca ili  od oba istovremeno. U slučaju naplate bjanko mjenice od jamca,  vjerovnik mora obavijestiti jamca da mu glavni dužnik nije na vrijeme  ispunio obvezu, jer bi u protivnom jamac mogao pretrpjeti  određenu štetu. Na taj se način daje jamcu mogućnost ispunjenja  obveze dužnika bez naplate zadužnice.


**Postupak naplate**

Vjerovnik može **ostvariti svoju tražbinu temeljem bjanko zadužnice  pljenidbom računa dužnika i/ili ovrhom pred sudom.**  Naplatu pljenidbom računa dužnika vjerovnik po dospijeću dostavlja  izvorni primjerak bjanko zadužnice banci kod koje dužnik ima  otvorene račune koji su navedeni u zadužnici kao predmet zapljene.  Uz zadužnicu vjerovnik treba dostaviti banci i pisani zahtjev za  zapljenom računa i da se tražbina prenese vjerovniku. **Ovrha pred  sudom radi naplate bjanko zadužnice obično se pokreće kada na računima  dužnika nema dovoljno sredstava da se namiri vjerovnikova  tražbina.** 

Tada je potrebno promijeniti predmet ovrhe i pokrenuti sudski  ovršni postupak prijedlogom za ovrhu na temelju ovršne isprave. Vjerovnik zajedno s prijedlogom za ovrhu dostavlja nadležnom sudu  izvornik bjanko zadužnice s ispunjenim podacima o stranama, tražbini (glavni i sporedni dug) te podacima o dospjelosti.


Izvor: Časopis Obrtničke novine- ožujak- travanj 2012.
Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Page Tools
