Differences

This shows you the differences between two versions of the page.

--- darivanje_krvi_i_slobodan_dan_radnika [2021/02/26 13:25]
gasparovic
+++ darivanje_krvi_i_slobodan_dan_radnika [2021/11/26 01:09] (current)
@@ Line 14: / Line 14: @@
 Darivanje (darovanje) je pojam iz propisa i prakse u državi Republici Hrvatskoj. To su uobičajene životne situacije u kojima sudjeluju brojni građani među kojima je veliki broj radnika. To nije povlastica već najhumaniji čin pojedinca u cilju liječenja pojedinaca. Taj poduhvat je dobrovoljan i bez ičije prisile, bilo s koje strane, pojedinac pristupa na određeno mjesto i daruje svoju krv. Ne postoji zakonska obveza darivanja krvi, pa nikoga nije moguće prisiliti na to.
-Kada radnik u radnom odnosu daruje krv onda se javlja jedno specifično (posebno) pitanje oslobođenja od obveza rada, u pravilu kao plaćeni dopust. Ukoliko radnik obavlja darivanje krvi radnim danom (u vrijeme obveze rada) ima pravo na opravdani izostanak s rada. U pitanju su i druga prava: pravo na naknadu plaće za taj dan, slobodan dan ili slobodne dane i druga prava. Bitno je da poslodavac zna za taj čin radnika, koji ga, u pravilu, o tome unaprijed obavješćuje (uvijek kada je to moguće i realno očekivati). To poslodavac ne može zabraniti, ali bi trebalo da za toga radnika ima pozitivne učinke.
+Kada radnik u radnom odnosu daruje krv onda se javlja jedno specifično (posebno) pitanje oslobođenja od obveza rada, u pravilu kao plaćeni dopust. Ukoliko radnik obavlja darivanje krvi radnim danom (u vrijeme obveze rada) ima pravo na opravdani izostanak s rada. U pitanju su i druga prava: pravo na naknadu plaće za taj dan, slobodan dan ili slobodne dane i druga prava. Bitno je da poslodavac zna za taj čin radnika, koji ga, u pravilu, o tome unaprijed obavješćuje (uvijek kada je to moguće i realno očekivati). To poslodavac ne može zabraniti, ali bi trebalo da za toga radnika ima pozitivne učinke.{{ :1_darivanje-krvi-i-slobodan-dan-radnika.jpg?300|}}
- U praksi se govori o pravu radnika na plaćeni dopust po osnovu darivanja krvi. Plaćeni dopust radnika je pravo, pored godišnjeg odmora, a kojega radnici radno koriste kada bivaju oslobođeni od rada, a plaćeno je kao da je radnik radio. To se vrijeme smatra vremenom provedenom na radu pa radniku pripadaju sva prava na radu i u vezi s radom.
+U praksi se govori o pravu radnika na plaćeni dopust po osnovu darivanja krvi. Plaćeni dopust radnika je pravo, pored godišnjeg odmora, a kojega radnici radno koriste kada bivaju oslobođeni od rada, a plaćeno je kao da je radnik radio. To se vrijeme smatra vremenom provedenom na radu pa radniku pripadaju sva prava na radu i u vezi s radom.
 Muškarci mogu darivati krv redovito svaka tri mjeseca, pa se postavlja pitanje koliko dana godišnje može imati radnik po osnovu darivanja krvi.
- Po odredbama članka 86. st.2. Zakona o radu („N.N“ 93/14, 127/17) normirano je da plaćeni dopust u jednoj kalendarskoj godini maksimalno iznosi sedam dana. Međutim, u kolektivnim ugovorima autonomno je utvrđeno da radnik za dobrovoljno darivanje krvi ima pravo na dva slobodna dana, pa ako, npr. radnik daruje četiri puta u godini krv, stekao bi pravo samo po tom osnovu osam radnih (slobodnih) dana.
+Po odredbama članka 86. st.2. Zakona o radu („N.N“ 93/14, 127/17) normirano je da plaćeni dopust u jednoj kalendarskoj godini maksimalno iznosi sedam dana. Međutim, u kolektivnim ugovorima autonomno je utvrđeno da radnik za dobrovoljno darivanje krvi ima pravo na dva slobodna dana, pa ako, npr. radnik daruje četiri puta u godini krv, stekao bi pravo samo po tom osnovu osam radnih (slobodnih) dana.
-  To ne spada u odredbu Zakona o radu da radnik ima pravo na plaćeni dopust do sedam dana u godini „zbog važnih osobnih potreba“. Dani plaćenog dopusta s osnove darivanja krvi „izlaze“ izvan okvira maksimalnog trajanja i korištenja plaćenog dopusta godišnje. Darivanje krvi predstavlja poseban temelj stjecanja prava radnika na plaćeni dopust u odgovarajućem trajanju. Radnik ima pravo na te dane i dopust bez obzira koliko je već koristio dana u kalendarskoj godini po osnovi „osobnih potreba“ (udaja, ženidba, selidba, smrt člana uže obitelji) i drugi razlozi, koji su unaprijed propisani u skladu s navedenim odredbama Zakona o radu.
+To ne spada u odredbu Zakona o radu da radnik ima pravo na plaćeni dopust do sedam dana u godini „zbog važnih osobnih potreba“. Dani plaćenog dopusta s osnove darivanja krvi „izlaze“ izvan okvira maksimalnog trajanja i korištenja plaćenog dopusta godišnje. Darivanje krvi predstavlja poseban temelj stjecanja prava radnika na plaćeni dopust u odgovarajućem trajanju. Radnik ima pravo na te dane i dopust bez obzira koliko je već koristio dana u kalendarskoj godini po osnovi „osobnih potreba“ (udaja, ženidba, selidba, smrt člana uže obitelji) i drugi razlozi, koji su unaprijed propisani u skladu s navedenim odredbama Zakona o radu.
 Po odredbi članka 86. st.6. Zakona o radu, radnik po osnovi darivanja krvi ima isključivo pravo na jedan plaćeni slobodan dan. Zakon to zove slobodan dan i to „samo jedan dan“.
@@ Line 51: / Line 51: @@
 Kada radnik u radnom odnosu daruje krv onda se javlja jedno specifično (posebno) pitanje oslobođenja od obveza rada, u pravilu kao plaćeni dopust. Ukoliko radnik obavlja darivanje krvi radnim danom (u vrijeme obveze rada) ima pravo na opravdani izostanak s rada. U pitanju su i druga prava: pravo na naknadu plaće za taj dan, slobodan dan ili slobodne dane i druga prava. Bitno je da poslodavac zna za taj čin radnika, koji ga, u pravilu, o tome unaprijed obavješćuje (uvijek kada je to moguće i realno očekivati). To poslodavac ne može zabraniti, ali bi trebalo da za toga radnika ima pozitivne učinke.
- U praksi se govori o pravu radnika na plaćeni dopust po osnovu darivanja krvi. Plaćeni dopust radnika je pravo, pored godišnjeg odmora, a kojega radnici radno koriste kada bivaju oslobođeni od rada, a plaćeno je kao da je radnik radio. To se vrijeme smatra vremenom provedenom na radu pa radniku pripadaju sva prava na radu i u vezi s radom.
+U praksi se govori o pravu radnika na plaćeni dopust po osnovu darivanja krvi. Plaćeni dopust radnika je pravo, pored godišnjeg odmora, a kojega radnici radno koriste kada bivaju oslobođeni od rada, a plaćeno je kao da je radnik radio. To se vrijeme smatra vremenom provedenom na radu pa radniku pripadaju sva prava na radu i u vezi s radom.
 Muškarci mogu darivati krv redovito svaka tri mjeseca, pa se postavlja pitanje koliko dana godišnje može imati radnik po osnovu darivanja krvi.
- Po odredbama članka 86. st.2. Zakona o radu („N.N“ 93/14, 127/17) normirano je da plaćeni dopust u jednoj kalendarskoj godini maksimalno iznosi sedam dana. Međutim, u kolektivnim ugovorima autonomno je utvrđeno da radnik za dobrovoljno darivanje krvi ima pravo na dva slobodna dana, pa ako, npr. radnik daruje četiri puta u godini krv, stekao bi pravo samo po tom osnovu osam radnih (slobodnih) dana.
+Po odredbama članka 86. st.2. Zakona o radu („N.N“ 93/14, 127/17) normirano je da plaćeni dopust u jednoj kalendarskoj godini maksimalno iznosi sedam dana. Međutim, u kolektivnim ugovorima autonomno je utvrđeno da radnik za dobrovoljno darivanje krvi ima pravo na dva slobodna dana, pa ako, npr. radnik daruje četiri puta u godini krv, stekao bi pravo samo po tom osnovu osam radnih (slobodnih) dana.
-  To ne spada u odredbu Zakona o radu da radnik ima pravo na plaćeni dopust do sedam dana u godini „zbog važnih osobnih potreba“. Dani plaćenog dopusta s osnove darivanja krvi „izlaze“ izvan okvira maksimalnog trajanja i korištenja plaćenog dopusta godišnje. Darivanje krvi predstavlja poseban temelj stjecanja prava radnika na plaćeni dopust u odgovarajućem trajanju. Radnik ima pravo na te dane i dopust bez obzira koliko je već koristio dana u kalendarskoj godini po osnovi „osobnih potreba“ (udaja, ženidba, selidba, smrt člana uže obitelji) i drugi razlozi, koji su unaprijed propisani u skladu s navedenim odredbama Zakona o radu.
+To ne spada u odredbu Zakona o radu da radnik ima pravo na plaćeni dopust do sedam dana u godini „zbog važnih osobnih potreba“. Dani plaćenog dopusta s osnove darivanja krvi „izlaze“ izvan okvira maksimalnog trajanja i korištenja plaćenog dopusta godišnje. Darivanje krvi predstavlja poseban temelj stjecanja prava radnika na plaćeni dopust u odgovarajućem trajanju. Radnik ima pravo na te dane i dopust bez obzira koliko je već koristio dana u kalendarskoj godini po osnovi „osobnih potreba“ (udaja, ženidba, selidba, smrt člana uže obitelji) i drugi razlozi, koji su unaprijed propisani u skladu s navedenim odredbama Zakona o radu.
 Po odredbi članka 86. st.6. Zakona o radu, radnik po osnovi darivanja krvi ima isključivo pravo na jedan plaćeni slobodan dan. Zakon to zove slobodan dan i to „samo jedan dan“.

Knjigovodstvo Actarius

User Tools

Site Tools

Differences

Page Tools