ZAKON O OBRTU

 

(Urednički pročišćeni tekst «Narodne novine», broj 77/93 ,90/96, 64/01, 71/01, 68/07 i 79/07)

 

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Obrt u smislu ovoga Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu s člankom 2. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka obrt obavlja i pravna osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost navedenu u popisu iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, ako to ne čini na industrijski način.

(3) Obrtnik u smislu ovoga Zakona je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz stavka 1. ovoga Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.

(4) Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.

(5) Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada se privremeno prestaje radom, s namjerom ponovnog obavljanja obrta.


Članak 1.a

(1) Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

(2) Osobe koje obavljaju obrt iz stavka 1. ovoga članka, u vrije­me trajanja sezonskog obavljanja obrta, uspostavljaju svojstvo osiguranika.

(3) Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje u obrtni registar.

(4) Djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti utvrđuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo, nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost nadležnog ministra, ovisno o djelatnosti obrta.

 

Članak 1.b

 

(1) Fizičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz članka 1. ovoga Zakona i kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom.
(2) Domaću radinost ili sporedno zanimanje iz stavka 1. ovoga članka ne može obavljati osoba koja obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobit utvrđuje na temelju poslovnih knjiga prema posebnim propisima, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost.
(3) Umirovljenici obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja ne uspostavljaju svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju.
(4) Fizičkim osobama iz stavka 1. ovoga članka koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba izdaje odobrenje.
(5) Odobrenje iz stavka 4. ovoga članka nadležni ured državne uprave u županiji odnosno ured Grada Zagreba dostavit će Poreznoj upravi istodobno s dostavom odobrenja fizičkoj osobi koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje.
(6) Ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smiju prelaziti iznos deset (10) bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Prosječnom plaćom u smislu stavka 6. ovoga članka smatra se iznos mjesečne plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz u godini koja prethodi kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, a koji objavljuje Državni zavod za statistiku.
(8) Ako fizička osoba koja u tekućoj kalendarskoj godini od obavljanja domaće radinosti ili sporednog zanimanja ostvari primitke koji prelaze iznos iz stavka 6. ovoga članka, obvezna je od 1. siječnja iduće kalendarske godine prestati obavljati domaću radinost ili sporedno zanimanje, a do 15. siječnja iste godine podnijeti nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja, pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti.
(9) Ako tijekom tekuće kalendarske godine u kojoj se obavlja domaća radinost ili sporedno zanimanje prestane obavljanje te djelatnosti ili ako prestane uvjet iz stavka 1. ovoga članka, osoba koja obavlja te djelatnosti obvezna je u roku od 15 dana od dana nastalih promjena podnijeti pisani zahtjev za prestanak obavljanja tih djelatnosti nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za obavljanje djelatnosti.

Članak 1.c

(1) Pod domaćom radinošću prema ovom Zakonu razumijeva se izrada pojedinih proizvoda koje obavlja fizička osoba kod kuće osobnim radom.
(2) U domaćoj radinosti mogu se izrađivati pojedini proizvodi iz djelatnosti slobodnih obrta sadržanih na listi proizvoda koju donosi ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo na prijedlog Hrvatske obrtničke komore.
(3) U prijavi nadležnom uredu državne uprave, odnosno uredu Grada Zagreba, fizička osoba mora navesti proizvode koje će izrađivati u domaćoj radinosti.
(4) Prestanak obavljanja domaće radinosti fizička osoba prijavljuje nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba, koji o tome donosi rješenje.

Članak 1.d

(1) Pod sporednim zanimanjem prema ovom Zakonu razumijeva se obavljanje određenih usluga održavanja i popravaka.
(2) Listu usluga iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo na prijedlog Hrvatske obrtničke komore.
(3) Fizička osoba može obavljati usluge kao sporedno zanimanje ako udovoljava i posebnim uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(4) Prestanak obavljanja sporednog zanimanja fizička osoba prijavljuje nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba, koji o tome donosi rješenje.


Članak 2.

(1) Obrti u smislu ovoga Zakona su:

1. slobodni obrti za obavljanje kojih se, kao uvjet ne traži is­pit o stručnoj osposobljenosti , ili majstorski ispit,

2. vezani obrti za obavljanje kojih se, kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljenosti, vezani obrti za obavljanje kojih se traži odgovarajuća srednja stručna sprema i vezani obrti za obavljanje kojih se, kao uvjet traži majstorski ispit

3. Povlašteni obrti koje obrtnik ili pravna osoba smije obavljati samo na temelju povlastice, odnosno dozvole koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o djelatnosti.

 (2)  Popis vezanih obrta, stupanj i vrstu stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te popis povlaštenih obrta i način izdavanja povlastica utvrđuje ministar za obrt malo i srednje poduzetništvo nakon, prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrt­nič­ke komore i uz suglasnost nadležnog ministra ovisno o dje­latnosti obrta.

 

Tradicijski i umjetnički obrti

Članak 2.a

 

(1) Tradicijski i umjetnički obrti jesu obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada.
(2) Ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo na prijedlog Hrvatske obrtničke komore donosi pravilnik kojim propisuje uvjete i način za stjecanje statusa tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta.

 

 


II. OBAVLJANJE OBRTA

1. Uvjeti za obavljanje obrta

Članak 3.

(1) Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava sljedeće opće uvjete:

1. da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje.

2. da ima pravo korištenja prostorom ako je to potrebno za obavljanje obrta.

(2) Radom u obrtu obrtnik ostvaruje prava u svezi s radnim odnosom, ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi.


Članak 4.

BRISAN

Članak 5.

(1) Fizička oseba može obavljati vezani obrt ako uz opče uvjete iz članka 3. ovoga Zakona ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti odgovarajuće srednje stručne spreme ili položenog majstorskog ispita.

(2) Fizička osoba može obavljati djelatnost ako udovoljava i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom.

(3) Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona i poseban uvjet iz stavka 2. ovoga članka, a ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajuće srednje stručne spreme ili položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli radnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava ovim uvjetima.


Članak 6.

(1) Vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajučim višim ili visokim obrazovanjem u skladu sa propisom iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ministar za obrt,malo i srednj poduzetništvo po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske obrtničke komore i nadležnog ministarstva u spornim slučajevima određuje koje je to odgovarajuće više ili visoko obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka

(3) Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenoga patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu i zaštićenog industrijskog dizajna  ako ispunjavaju uvjete iz članka 3. i članka 5. stavka 2  ovoga Zakona.

(4) Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe sa završenom odgovarajućom srednjom stručnom spremom ako je sjedište obrta na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrb, Zakonom o brdsko-planinskim područjima  i Zakonom o otocima.

(5) Fizičke osobe iz stavka 4. ovoga članka dužne su u roku od dvije godine od dana upisa obrta u obrtni registar položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje.


Članak 7.

(1) Kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja.
(2) Prostor u kojem se obrt obavlja mora udovoljavati posebnim propisima kojima se uređuje graditeljstvo, a oprema mora udovoljavati uvjetima određenim propisima o tehničkoj opremljenosti koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.
(3) Dokaz o pravu korištenja prostorom uvjet je i kod upisa promjena u obrtnom registru, i to za: upis promjene sjedišta, upis izdvojenog pogona.

Članak 7a.

 

Obrt se može obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje će propisati ministar za obrt,malo i srednj poduzetništvo uz suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje, graditeljstvo i stanovanje.


Članak 8.

(1) Pravna osoba iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona mora zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete iz članka 3. stavka 1. točke 1. i članka 5. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

 (2) Pravna osoba iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona, ako obrt obavlja na područjima određenim Zakonom o područjima posebne državne skrbi Zakonom o brdsko-planinskim područjima  i Zakonom o otocima, mora zaposliti najmanje jednog radnika koji ispunjava uvjete iz članka 3. stavka 1. točke 1. i članka 5. stavka 2.  ovoga Zakona i ima završenu odgovarajuću srednju stručnu spremu.

(3) Radnik iz stavka 2. ovoga članka dužan je u roku od dvije godine od dana upisa u evidenciju o pravnim osobama i radnicima iz stavka 1. ovoga članka, položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje   položiti majstorski ispit za odgovarajuće majstorsko zvanje.

(4) Pravna osoba iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona može početi obavljati obrte nakon što županijski ured donese rješenje da je udovoljeno svim uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

 (5) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba vodi evidenciju o pravnim osobama i radnicima iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Nadležno ministarstvo donosi rješenje o davanju povlastica odnosno dozvole pravnoj osobi iz stavka I. ovoga članka kada obavljaju obrt iz članke 2. stavka 1. točka 3. ovoga Zakona.

 

2. Otvaranje obrta


Članak 9.

(1) Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu.

(2) Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora imati i povlasticu odnosno dozvolu.

(3) Za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja fizička osoba mora imati odobrenje.

(4) Obrtnicu iz stavka 1. ovoga članka ili odobrenje iz stavka 3. ovoga članka izdaje nadležni županijski ured odnosno ured Grada Zagreba na području kojega će biti sjedište obrta, odnosno domaće radinosti ili sporednog zanimanja, a povlasticu odnosno dozvolu iz stavka 2. ovoga članka izdaje nadležno ministarstvo ovisno o djelatnosti obrta.

(5) Sadržaj i oblik obrtnice, odnosno odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja propisuje ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.

(6) Ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo rješenjem utvrđuje cijenu obrtnice, odnosno odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja.


Članak 10.

1) Obrt se upisuje u Središnji obrtni registar na temelju rješenja koje izdaje nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba. Obrtni je registar javan.
(2) Oblik i način vođenja obrtnog registra iz stavka 1. ovoga članka, oblik i način vođenja evidencije iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona, oblik i način vođenja odobrenja iz članka 9. stavka 3. ovoga Zakona te mogućnosti njihova korištenja propisat će ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.


Članak 11.

(1) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba izdat će obrtnicu fizičkoj osobi koja ispunjava uvjete iz članka 3., stavka 1. točke 1. i 2. i članka  5. i 6. ovoga Zakona.

(2) Obrtnica sadrži matični broj obrta koji je identifikacijska oznaka obrta.

(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 3. stavka 1. točke 1.    ovoga Zakona.


Članak 12.

(1) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba izdat će obrtnicu. odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice najkasnije u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva za izdavanje obrtnice.

(2) Upisom obrta u obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja obrtnice.

(3) Obrtnik je dužan najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta prijaviti obavljanje obrta nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba koji će o tome odmah izvijestiti odgovarajuće inspekcije.

Članak 13.

Ako nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba ne izda obrtnicu odnosno rješenje kojim se odbija izdavanje obrtnice u roku iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, fizička osoba može, ako smatra da ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, započeti sa obavljanjem obrta o čemu prethodno pismeno izvješćuje ured državne uprave u županiji,odnosno ured Grada Zagreba.

Članak 14.

(1) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba izdat će obrtnicu i fizičkoj osobi koja je započela s obavljanjem obrta na temelju članka 13. ovoga Zakona ukoliko su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.

(2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom a fizička osoba je započela rad na temelju članka 13. ovoga Zakona, smatrat će se da se obrt obavlja protivno ovom zakonu.

Članak 15.

Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba dužan je sva rješenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti nadležnom tijelu za poslove financija. nadležnim inspekcijama, Hrvatskoj obrtničkoj komori, nadležnom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Državnom zavodu za statistiku.

Članak 16.

(1) Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje.

(2) Tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake.

(3) Tvrtka se mora istaknuti na ulazu u sjedište obrta i izdvojene pogone u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja ako se radi o obrtima za koje nije potreban prostor.

(4) Odredbe Zakona o trgovačkim društvima koje se odnose na tvrtku odgovarajuće se primjenjuju na tvrtku obrta ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 17.

(1) Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt. Ako se obrt obavlja u više mjesta, sjedište je u jednome od mjesta koje obrtnik odredi.

(2) Ako za obavljanje obrta nije potreban prostor, sjedište obrta je mjesto u kojemu obrtnik ima prebivalište odnosno boravište.

Članak 18.

(1) Obrtnik može promijeniti sjedište obrta.

(2) Promjenu sjedišta obrta obrtnik ili pravna osoba prijavljuje nadležnom županijskom uredu, odnosno Uredu Grada Zagreba koji o tome donosi rješenje i upisuje promjenu sjedišta obrta u obrtni registar.

(3) Ako obrtnik mijenja sjedište obrta na području druge županije uz prijavu iz stavka 2. ovoga članka dužan je priložiti i obrtnicu.

3. Poslovanje obrta

Članak 19.

Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a u slučaju povlaštenih obrta samo one za koje je dobio povlasticu odnosno dozvolu. Obrtnica se ne može prenijeti na drugu osobu osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Povlastica odnosno dozvola se ne može prenijeti na drugu osobu.

Osim obrta iz stavka 1. ovoga članka obrtnik može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti koja je obuhvaćena obrtnicom ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćenu obrtnicom, ako se obavljaju u manjem opsegu.

Za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka fizička osoba ne mora ispunjavati uvjet stručne osposobljenosti odgovarajuće srednje stručne spreme  ili položenoga majstorskog ispita.

Članak 20.

(1) Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cjelokupnom unesenom imovinom koja je potrebna za obavljanje obrta.

(2) Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada radnika koje zapošljava.

Članak 21.

(1) Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona koji moraju udovoljavati uvjetima iz članka 7. ovoga Zakona.

(2) Pod izdvojenim pogonom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se jedan ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji služi za obavljanje obrta a nalazi se izvan sjedišta obrta.

Članak 22.

(1) U svakom izdvojenom pogonu obrtnik koji obavlja slobodni obrt dužan je imenovati poslovođu koji mora ispunjavati uvjete iz članka 3 stavka 1. točke 1. i članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Obrtnici i pravne osobe koje obavljaju vezane ili povlaštene obrte dužni su u svakom izdvojenom pogonu imenovati stručnog poslovođu koji pored uvjeta iz članka 3. stavka 1. točke 1. ispunjava i uvjete iz članka 5. stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

 

Članak 22.a

(1) Iznimno od članka 22. stavka 2. ovoga Zakona obrtnici i pravne osobe koji u izdvojenom pogonu na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima i Zakonom o otocima obavljaju vezane obrte za koje je propisan majstorski ispit, ako izdvojeni pogon prvi put prijavljuju nadležnom županijskom uredu, moraju imenovati stručnog poslovođu koji pored uvjeta iz članka 3. stavka 1. točke 1. i članka 5. stavka 2. ovoga Zakona ima i odgovarajuću srednju stručnu spremu.

 (2) Stručni poslovođa iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od dvije godine od dana upisa izdvojenog pogona u obrtni registar položiti majstorski ispit za odgovarajuće zanimanje.

Članak 23.

Obavljanje obrta u izdvojenom pogonu, odnosno prestanak obavljanja obrta u izdvojenom pogonu obrtnik prijavljuje nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba na čijem području se nalazi izdvojeni pogon.

Tijelo iz stavka 1. ovoga članka izdat će rješenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom pogonu putem stručnog poslovođe.

O obavljanju obrta u izdvojenom pogonu, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom pogonu, tijelo iz stavka 1. ovoga članka izvijestit će nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba na čijem području se nalazi sjedište obrta, koji će to upisati u obrtni registar.

Članak 24.

Odredbe članka 22. i 23. ovoga Zakona odnose se i na trgovca pojedinca i pravne osobe koje obavljaju obrt u skladu s ovim Zakonom.

Članak 25.

(1) Obrtnik može slobodni ili vezani obrt voditi sam ili putem poslovođe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz Članka 3 stavka 1. točke 1. točke i uvjet članka 5. stavka l. i stavka 2 ovoga Zakona.

(2) Poslovođa vodi obrt u ime i za račun obrtnika.

Članak 26.

Vođenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovođe obrtnik prijavljuje nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba na čijem području se nalazi sjedište obrta koje rješenjem utvrđuje vođenje obrta putem poslovode i upisuje to u obrtni registar.

Članak 26a.

Članovi obiteljskog  domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku.

Članovima obiteljskog  domaćinstva, u smislu ovoga Zakona smatraju se: bračni drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorčad i osobe koje je obrtnik dužan uzdržavati.

Članak 27.

(1) Nakon smrti obrtnika obrt se može prenijeti na njegove nasljednike.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu nastaviti voditi obrt putem poslovođe koji mora isupnjavati uvjete iz članka 3. stavka 1. točke 1. i članka 5. stavka 1. i 2 točke i uvjet iz članka 5. ovoga Zakona.

Članak 28.

(1) Nakon smrti obrtnika supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrta u smislu članka 27. stavka 1. ovoga Zakona kao privremeni poslovođa.

(2) privremeni poslovođa mora ispunjavati uvjet iz članka 3. stavka 1. točke 1. i članka 5. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. Odluku o nastavku vođenja obrta do prijenosa obrta u smislu članka 27. stavka 1. ovoga Zakona nasljednici su dužni prijaviti nadležnom uredu državne uprave u županiji odnosno uredu Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana smrti.

(3)BRISAN

(4) Privremeni poslovođa upisuje se u obrtni registar.

(5) Privremeni poslovoda je dužan voditi obrt pažnjom dobrog gospodarstvenika za račun nasljednika umrlog obrtnika.

(6) Ako privremeni poslovođa postupi protivno odredbama ovoga Zakona odgovara svom svojom imovinom za štetu nastalu takvim djelovanjem.

Članak 29.

(1) Ako nasljednici žele prenijeti obrt  na sebe nakon smrti obrtnika, dužni su to prijaviti nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka.

(2) Uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka mora se priložiti:

1. izvod iz knjige umrlih,

2. pravomoćna sudska odluka o nasljeđivanju,

3. dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 3. stavka 1. točke 1. i članka 5. ovoga Zakona

 (3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka donosi rješenje te upisuje prijenos obrtnice i nastavak vođenja obrta u obrtni registar.

 

Napomena uredništva: sukladno čl. 23. st. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 68/07), riječ: »obrtnice« zamjenjuje se riječju: »obrta«.

 

Članak 30.

BRISAN

Članak 31.

BRISAN

Članak 32.

Ako nasljednici umrlog obrtnika, bračni drug ili djeca, propuste rok iz članka 29. ovoga Zakona gube pravo na prenošenje obrta , a obrt prestaje po sili Zakona.

Članak 33.

(1) Obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine o čemu pismeno izvještava nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana obustave.

(2)Iznimno, obrtnik može privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine, kada koristi porodni dopust do navršene treće godine djetetova života odnosno do sedme godine djetetova života kada koristi pravo na njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, a pravo je priznato rješenjem nadležnog Centra za socijalnu skrb«

(3) Iznimno obrtnik može obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine u slučaju bolesti ili nastupa više sile.

(4) Za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta obrtnik je dužan predati obrtnicu u nadležni županijski ured, odnosno u ured Grada Zagreba.

(5) O ponovnom početku obavljanja obrta obrtnik je dužan pismeno izvijestiti tijelo iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obavljanja obrta.

(6) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba, o privremenoj obustavi, odnosno o ponovnom početku obavljanja djelatnosti, izvješćuje nadležno tijelo iz članka 15. ovoga Zakona.


Članak 34.

Obrtnik mora istaknuti cijenu svojih proizvoda odnosno usluga na način dostupan potrošačima.

Članak 35.

Gradsko, odnosno opčinsko vijeće po prethodno pribavljenom mišljenju područne obrtničke komore  može za pojedine obrte propisati raspored početka i završetka radnog vremena.

 

3a. Zajedničko obavljanje obrta

Članak 35a.

Radi obavljanja gospodarskih djelatnosti dvije ili više fizičkih osoba mogu zajednički obavljati obrt.

Međusobni odnosi osoba iz stavka 1. ovoga članka uređuju se pisanim ugovorom.

Na ugovor iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku.

Obrt iz stavka 1. ovoga članka posluje pod zajedničkom tvrtkom.

 Radi obavljanja gospodarske djelatnosti jedna fizička osoba može obavljati više zajedničkih obrta.

Članak 35b.

Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako udovoljavaju uvjetima iz članka 3.  i članka 5. stavka 2  ovoga Zakona.

Fizičke osobe mogu zajednički obavljati obrt ako pri upisu u obrtni registar nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, prilože ugovor iz članka 35a. stavka 2. ovoga Zakona.

Fizičke osobe mogu zajednički obavljati vezane obrte, ako jedna od osoba ispunjava uvjete iz članka 5. stavka 1. i 2  ovoga Zakona.

Članak 35c.

Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na obavljanje obrta, kada obrt obavlja fizička osoba, odgovarajuće se primjenjuju i na obrt koji zajednički obavlja više fizičkih osoba.

 Ako fizička osoba pristupi u obrt ili istupi iz zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja.

 Istupanje fizičke osobe iz zajedničkog obrta i pristupanje novih fizičkih osoba prijavljuje se nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, koji te promjene upisuje u obrtni registar.

4. Prestanak obrta

 

Članak 36.

(1) Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona.

(2) Prestanak obrta utvrđuje rješenjem nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba i po pravomoćnosti rješenje briše obrt iz obrtnog registra.

Članak 37.

Prestanak obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi. Obrt se ne može odjaviti unatrag.

(2) Prilikom podnošenja zahtjeva za odjavu obrta obrtnik je dužan priložiti obrtnicu. Obrt se ne može odjaviti unatrag, osim ako je obrtnik ostvario pravo na invalidsku mirovinu pa se prestanak obrta odjavom utvrđuje danom pravomoćnosti rješenja o ostvarivanju prava na invalidsku mirovinu.

Članak 37a.

Upisom obrtnika u trgovački registar na temelju odredaba Zakona o trgovačkim društvima, nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba, utvrđuje mirovanje obrta.

Članak 38.

(1) Obrt prestaje po sili zakona:

1. smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta na temelju članka 29. ovoga Zakona

2. ako je obrtnik pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora za kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta,

3. ako obrtnik koji sam ne ispunjava uvjet iz članka 5. ovoga Zakona ne zaposli djeletnika koji udovoljava tom uvjetu,

4. ako obrtnik ne započne obavljsti obrt u roku godine dana od dana izdavanja obrtnice, izuzev obrtnika s okupiranih područja dok traju te okolnosti,

5. ako obrtnik ili pravna osoba  iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona ne postupi sukladno odredbama članka 6. stavka 4. i 5. i članka 8. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona

6.  ako obrtnik odnosno pravna osoba  ne imenuje po­slo­vođu u skladu s odredbom članka 22. i članka 22.a ovoga Zakona.

7. ako je obrtniku izrečena zaštitna mjera ili mjera sigurnosti zabrane obavljanja obrta za vrijeme duže od tri mjeseca,

8. ako obrtnik protivno odredbi članka 33. ovoga Zakona obustavi obavljanje obrta dulje od mjesec dana

9. ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrte,

10. ako sud časti Hrvatske obrtničke komore donose odluku o prestanku obavljanja obrta,

11. ako nadležno ministarstvo oduzme obrtniku povlasticu,

12. ako nadležno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju nevjerodostojnih isprava,

13. ako nadležno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 8. ovoga Zakona,

14. ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 3. i 5. ovog Zakona.

15. ako nadležni sud donese rješenje o zaključenju stečajnog postupka.

(2) Nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba rješenjem utvrduje prestanak obrta po sili zakona i po pravomoćnosti rješenja briše obrt iz registra.

 

III. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLIANJE OBRTA

Članak 39.

(1) Obrazovanje za stjecanje srednje stručne spreme za obrtnička zanimanja izvodi se prema programu koji se sastoji od opće-obrazovnog dijela i naukovanja.

(2) Naukovanje se sastoji od stručno-teorijskog i praktičnog dijela.

(3) Programom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se nastavni predmeti opće-obrazovnog dijela, nastavna područja naukovanja, sadržaj nastavnih područja, oblici, kadrovski i materijalni uvjeti izvođenja, njegovo trajanje, godišnji i tjedni broj sati nastave te program polaganja pomoćničkih ispita.

 (4) Opče obrazovni dio programa iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za znanost,obrazovanje i šport po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske obrtničke komore uz suglasnost ministra gospodarstva.

(5) Stručno-teorijski i praktični dio programa iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar za obrt, malo i srednje poduzet­ništvo nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa

Članak 40.

(1) Opće-obrazovni i stručno-teorijski dio programa naukovanja izvodi se u obrtničkoj ili drugoj srednjoj strukovnoj školi.

(2) Praktični dio programa naukovanja izvodi se kod obrtnika ili u pravnoj osobi.

(3) Pod pravnom osobom iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se: pravna osoba, ustanova i zadruga.

(4) Obrtničke ili druge strukovne škole mogu izvoditi praktični dio programa naukovanja uz uvjet da se pretežni dio programa izvodi kod obrtnika ili u pravnoj osobi.

Članak 41.

Način ostvarivanja programa naukovanja i stručnog osposobljavanja za vezane obrte te prava, obveze, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje naučnika propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa.

Članak 42.

(1) Za izvođenje praktičnog dijela naukovanja obrtnik i pravna osoba moraju imati dozvolu (licencu).

(2) Dozvolu iz stavka 1. ovoga članka izdaje Hrvatska obrtnička komora.

(3) Praktični dio naukovanja izvode obrtnici s položenim majstorskim ispitom

 (4) Praktični dio naukovanja mogu izvoditi osobe kojima se priznaju prava koja ovaj Zakon priznaje osobama s položenim majstorskim ispitom te osobe iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona ako imaju položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju naučnika.
(5) Praktični dio naukovanja mogu izvoditi osobe iz članka 6. stavka 3. i stavka 4. ovoga Zakona ako imaju položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju naučnika i najmanje tri godine radnog iskustva u zanimanju za koje izvode praktični dio naukovanja.

(6) Praktični dio naukovanja mogu izvoditi i osobe koje na dan stupanja na snagu ovog Zakona imaju registriran obrt, odgovarajuću srednju stručnu spremu i najmanje deset godina radnog iskustva u zanimanju za koje izvode praktični dio naukovanja, ako imaju položen ispit kojim dokazuju osnovna znanja o poučavanju naučnika.
(7) Praktični dio naukovanja može se izvoditi i u pravnoj osobi, ako pravna osoba zapošljava osobu s položenim majstorskim ispitom ili koja ispunjava uvjete propisane stavkom 4. i 5. ovoga članka.
(8) Ispit kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju naučnika polaže se pred komisijom Hrvatske obrtničke komore.

9) Hrvatska obrtnička komora izdat će dozvolu (licenciju) za izvođenje praktičnog dijela naukovanja obrtnicima i pravnim osobama koje ispunjavaju uvjete iz stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka i imaju odgovarajuće opremljenu radionicu za naukovanje u skladu s nastavnim planom i programom u određenom zanimanju. Postupak i način izdavanja dozvola (licencija) za izvođenje praktičnog dijela naukovanja propisuje Hrvatska obrtnička komora.

(10) Nadzor nad izdavanjem dozvola (licencija) obrtnicima i pravnim osobama za izvođenje praktičnog dijela naukovanja i nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja praktičnog dijela naukovanja koji se izvodi kod obrtnika i u pravnoj osobi provodi ministarstvo nadležno za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.

Članak 43.

(1) Obrtnik iz članka 42. ovoga Zakona ne može primiti na naukovanje naučnike radi njihovog naukovanja:

- ako je osuđen na krivično djelo vezano uz obavljanje obrta,

- ako ne posjeduje odgovarajući prostor i uvjete za naukovanje.

- ako mu je oduzeto pravo na primanje naučnika na naukovanje.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i pravne osobe iz članka 42. stavka 7. ovoga Zakona.

Članak 44.

(1) Obrtniku i pravnoj osobi iz članka 42. ovoga Zakona sud časti Hrvatske obrtničke komore može oduzeti privremeno ili trajno pravo primanja naučnika na naukovanje:

– ako ne ispunjava uvjete iz članka 42. stavka 3., 4., 5., 6. i 7. i članka 43. stavka 1. ovoga Zakona

- ako povrijedi ugovorom preuzete obveze prema naučniku,

- ako onemogućava naučniku redovno pohađanje nastave.

(2) Način i postupak oduzimanja prava iz stavka 1. ovoga članka ureduje Hrvatska obrtnička komora u skladu sa statutom.

Članak 45.

Naućnik iz članka 42. ovoga Zakona može se primiti na naukovanje kod obrtnika pod uvjetom:

1. da ima završenu najmanje osnovnu školu,

2. da ima posebnu zdravstvenu sposobnost za zanimanje za koje se školuje.

Članak 46.

(1) Obrtnik i pravna osoba koji primaju na naukovanje naučnika sklapaju s njim, odnosno s njegovim roditeljem ili starateljem ugovor o naukovanju u pisanom obliku.

(2) ) Na ugovor iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona, Zakona o radu, kolektivnog ugovora ili odredbe o minimalnim uvjetima za ugovore o naukovanju koje propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo, nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore .

(3) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju ugovora o naukovanju.

Članak 46a.

(1) Učeniku se na završetku svakog razreda izdaje svje­dodž­ba.

(2) Oblik i sadržaj svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar nadležan za znanost,obrazovanje i šport uz suglasnost ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo.

(3) Oblik i sadržaj svjedodžbe iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za znanost,obrazovanje i šport propisat će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 47.

(1) Nakon završetka stručno-teorijskog i praktičnog dijela pro­grama naučnik polaže pomoćnički ispit.

(2) Pomoćničkom ispitu mogu pristupiti i osobe koje imaju neodgovarajuću srednju stručnu spremu u istom strukovnom području i najmanje jednu godinu radnog iskustva u zanimanju za koji žele polagati pomoćnički ispit.

 (3) Ispit iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća praktična i teorijska strukovna znanja potrebna za obavljanje poslova određenog obrta.

(4)Program pomoćničkog ispita iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar za obrt,malo i srednj poduzetništvo uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore

Članak 48.

(1) Pomoćnički ispit polaže se pred komisijom za polaganje pomoćničkog ispita koju osniva Hrvatska obrtnička komora.

(2) Komisija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje tri člana. U komisiji moraju biti zastupljene osobe koje imaju odgovarajuće majstorsko zvanje i nastavnici obrtničke ili druge strukovne škole odgovarajućeg zanimanja, s time da osobe iz obrta čine većinu.

(3) Postupak i način polaganja pomoćničkog ispita propisuje ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra znanosti, obrazovanja i športa.

(4) Nakon uspješno položenog pomoćničkog ispita Hrvatska obrtnička komora izdaje svjedodžbu o pomoćničkom zvanju, a obrtnička škola svjedodžbu o završnom ispitu. Svjedodžbu o završnom ispitu izdaje škola nakon savladanog opće-obrazovnog dijela programa i položenog ispita prema Pravilniku o maturi i završnom ispitu.

(5) Oblik i sadržaj svjedodžbe o pomoćničkom zvanju pro­pi­suje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo nakon pret­hodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa.

Članak 49.

(1) Za obavljanje vezanih obrta za koje se traži stručna osposobljenost polaže se ispit o stručnoj osposobljenosti prema programu kojeg utvrđuje ministar gospodarstva na prijedlog Hrvatske obrtničke komore. Ispitu o stručnoj osposobljenosti može pristupiti osoba s najmanje završenom osnovnom školom .

(2) Ispit o stručnoj osposobljenosti polaže se pred komisijom koju osniva Hrvatska obrtnička komora, a sastoji se od najmanje tri člana.

(3) Ispit o stručnoj osposobljenosti obuhvaća praktićna, strukovna znanja i znanja neophodna za samostalno obavljanje obrta.

(4) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju o svršenom stručnom osposobljavanju.

(5) O položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti uvjerenje izdaje Hrvatska obrtnička komora.

Članak 50.

1) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje imaju završenu odgovarajuću srednju stručnu spremu i dvije godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
(2) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe s neodgovarajućom srednjom stručnom ili srednjom školskom spremom ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje tri godine radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.
(3) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe s neodgovarajućom srednjom stručnom ili srednjom školskom spremom i završenim obrazovanjem u majstorskoj školi u trajanju od godine dana, za zanimanje za koje žele polagati majstorski ispit.
(4) Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje imaju završenu nižu stručnu spremu u istom strukovnom području ako na dan pristupanja ispitu imaju najmanje deset godina radnog iskustva u zanimanju za koje žele polagati majstorski ispit.

Članak 51.

Na majstorskom ispitu ispitanik dokazuje praktične vještine i sposobnosti, stručno-teorijska znanja prijeko potrebna za vješto obavljanje poslova primjerenih obrtu, znanja iz gospodarstva i pravnih propisa potrebnih za samostalno obavljanje obrta te znanja potrebna za podučavanje naučnika.

Članak 52.

(1) Majstorski ispit polaže se pred komisijom za polaganje majstorskog ispita koju osniva Hrvatska obrtnička komora.

(2) Program majstorskog ispita donosi ministar za obrt, ma­lo i srednje poduzetništvo nakon prethodno pribavljena mišlje­nja Hrvatske obrtničke komore

(3) Postupak i način polaganja majstorskog ispita i  ispita o stručnoj osposobljenosti propisuje ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa

(4) Komisija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od najmanje pet članova. U komisiji moraju biti zastupljeni majstori obrta za koji se polaže majstorski ispit.

(5) Nakon uspješno položenog majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju.

(6) Hrvatska obrtnička komora vodi evidenciju o položenim majstorskim ispitima.

(7) Sadržaj i oblik diplome iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar gospodarstva.

Članak 53.

(1) Hrvatska obrtnička komora osniva komisije za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita ovisno o vrsti i broju obrta.

(2) Troškove polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti, pomoćničkog ispita (osim za redovne učenike) i majstorskog ispita snosi polaznik sam ili fizička i pravna osoba koja polaznika upućuje na ispit.

(3) Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo rješenjem utvr­đuje cijenu polaganja ispita o stručnoj osposobljenosti, po­moć­ničkog ispita (osim za redovne učenike) i majstorskog ispita, nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore

 (4)Nadzor nad zakonitošću organiziranja i provođenja ispita o stručnoj osposobljenosti i majstorskih ispita te stručni nadzor, provodit će Ministarstvo nadležno za gospodarstvo,rad i poduzetništvo

Članak 54.

(1) Obrazovanje za obavljenje obrta može se stjecati i u majstorskoj školi u skladu s ovim Zakonom.

(2) Nakon završetka majstorske škole polaže se majstorski ispit i stječe odgovarajuće majstorsko zvanje.

(3) Postupak i način osnivanja majstorske škole propisuje ministar nadležan za znanost, obrazovanje i šport nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.

IV. ORGANIZIRANOST OBRTA

Članak 54a.

Pravna osoba i trgovac pojedinac mogu primati na naukovanje učenike radi njihovog naukovanja za obavljanje obrta.

Na pravnu osobu i trgovca pojedinca iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 39. do 54. ovoga Zakona.

Članak 54. b

(1) Priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija i pojedinih njezinih dijelova o stečenom majstorskom zvanju obavlja ministarstvo nadležno za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.
(2) Postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija iz stavka 1. ovoga članka pokreće se na zahtjev stranke i vodi se na temelju dokaza o kvalifikaciji za koju se priznavanje traži.
(3) Zahtjev za priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije i pojedinih njezinih dijelova o stečenom majstorskom zvanju mora sadržavati:
– ispravu kojom se dokazuje inozemna obrazovna kvalifikacija u izvorniku ili ovjerenu presliku,
– ovjereni prijevod isprave kojom se dokazuje inozemna obrazovna kvalifikacija,
– ispravu kojom se dokazuje završeno razdoblje obrazovanja ili položeni ispiti,
– ovjereni prijevod isprave kojom se dokazuje završeno razdoblje obrazovanja ili položeni ispiti,
– ispravu o državljanstvu.
(4) Zahtjev za priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije iz stavka 3. ovoga članka podnosi se ministarstvu nadležnom za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.
(5) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka ministarstvo nadležno za gospodarstvo, rad i poduzetništvo odlučuje rješenjem.
(6) Protiv rješenja o priznavanju inozemne obrazovne kvalifikacije i pojedinih njezinih dijelova nije dopuštena žalba, ali može se pokrenuti upravni spor.
(7) Ministarstvo nadležno za gospodarstvo, rad i poduzetništvo vodi evidenciju i čuva dokumentaciju o provedenim postupcima priznavanja.
(8) Sadržaj i način vođenja evidencije i čuvanja dokumentacije iz stavka 7. ovoga članka propisuje ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.
(9) Visinu naknade za troškove postupka priznavanja, način raspodjele naknade, oslobođenje od plaćanja naknade te druga pitanja postupka propisuje ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo.
(10) Školske svjedodžbe i druge javne isprave o stečenoj naobrazbi izdane do 8. listopada 1991. u obrazovnim ustanovama na području bivše SFRJ izjednačene su po pravnoj snazi sa svjedodžbama i drugim javnim ispravama obrazovnih ustanova Republike Hrvatske i ne podliježu postupku priznavanja.

Članak 55.

(1) Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa više obrtnika koji se bave istom iIi sličnom djelatnošću osnivaju udruženje obrtnika na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave. Udruženje obrtnika je pravna osoba.

(2) Udruženja obrtnika osnivanju se na teritorijalnom i strukovnom principu.

(3) Na određenom području može se osnovati samo jedno udruženje obrtnika za iste ili slične vrste obrta.

Članak 56.

(1) Udruženje obrtnika ima statut.

(2) Statutom udruženja obrtnika uređuju se osobito sadržaj rada, organizacija i teritorijalni obuhvat udruženja, međusobna prava 1 obveze članova. Statut donosi skupština udruženja obrtnika.

(3) U spornim slučajevima teritorijalni obuhvat udruženja obrtnika određuje područna obrtnička komora.

Članak 57.

(1) Područna obrtnička komora osniva se radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Područ­na obrtnička komora pravna je osoba

 (2) Na određenom području može se osnovati sama jedna područna obrtnička komora.

Članak 58.

(1) Područna obrtnička komora ima statut.

(2) Statutom područne obrtničke komore ureduju se osobito sadržaj rada, područne obrtničke komore. Statut donosi skupština područne obrtničke komore.

Članak 59.

(1) Područne obrtničke komore članovi su Hrvatske obrtnič­ke komore

 (2) Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno poslovna organizacija obrtnika koja se osniva radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva.

(3) Hrvatska obrtnička komora zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Hrvatska obrtnička komora je pravna osoba.

Članak 60.

(1) Članovi Hrvatske obrtničke komore su obrtnici koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske u skladu s ovim Zakonom.

(2) Članovi Hrvatske obrtničke komore su trgovci pojedinci i trgovačka društva koja obavljaju obrt iz članka 2 stavka 1. točke 2. i 3. ovoga Zakona

(3) Obrtnici iz stavka 1. ovoga članka postaju članovi Hrvatske obrtničke komore danom upisa u obrtni registar.

(4) Trgovačka društva iz stavka 2. ovoga članka postaju članovi Hrvatske obrtničke komore danom izdavanja rješenja iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) U Hrvatsku obrtničku komoru mogu se učlaniti fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje samostalno obavljaju druge djelatnosti ako svojim radom unapređuju rad i poslovanje obrta.

(6) Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno.

Članak 61.

(1) Hrvatska obrtnička komora obavlja javne ovlasti koje su utvrđene ovim Zakonom.

(2) Akti koje Hrvatska obrtnička komora izdaje u izvršavanju javnih ovlasti jesu javne isprave.

Članak 62.

Zadaci Hrvatske obrtničke komore su:

1. promicanje obrta i obrtništva.

2. zastupanje interesa obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava,

3. davanje mišljenja i prijedloga državnim tijelima kod donošenja propisa u oblasti obrtništva,

4. osnivanje komisija za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita,

5. osnivanje suda časti obrtnika,

6. osnivanje arbitražnog vijeća u skladu s ovim Zakonom,

7. vođenje knjige obrtnika,

8. vođenje evidencije ugovora o nauku,

9. pružanje pomoći obrtnicima prilikom osnivanja i poslovanja obrta,

10. obavljanje drugih zadataka određenih zakonom i statutom Hrvatske obrtničke komore.

Članak 63.

Tijela Hrvatske obrtničke komore su: skupština, upravni i nadzorni odbor i predsjednik.

Članak 64.

(1) Skupština Hrvatske obrtničke komore je najviši organ upravljanja, a sačinjavaju je predstavnici članova Hrvatske obrtničke komore.

(2) Skupština Hrvatske obrtničke komore:

- donosi statut,

- imenuje i razrješava predsjednika Hrvatske obrtničke komore,

- donosi financijski proračun,

- imenuje i razrješava upravni i nadzorni odbor,

- odlućuje o raspisivanju izbora te provodi izbore,

- donosi opče akte,

- donosi odluku o osnovici i stopi te načinu i rokovima plaćanja doprinosa,

- u spornim slučajevima utvrduje područje koje obuhvaća jedna područna obrtnička komora,

- obavlja i druge poslove predvidene ovim Zakonom

– donosi pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći,

– donosi odluku o broju područnih obrtničkih komora, njihovu teritorijalnom obuhvatu i ustroju.

Članak 65.

(1) Statutom Hrvatske obrtničke komore uređuju se osobito

- ostvarivanje interesa članova u komori,

- prava, obveze i odgovornosti članova,

- postupak donošenja i izmjene statuta i drugih opčih akata,

- tijela komore, njihov djelokrug, sastav, broj članova, način biranja i razrješavanja i trajanja mandata,

- način odlućivanja u tijelima komore,

- oblici, organiziranje rada u komori a napose organiziranje i zadaci stručne službe,

- zastupanje i predstavljanje komore,

- sadržaj i oblici ostvarivanja suradnje s komorama u zemlji i inozemstvu, tijelima vlasti i drugim organizacijama.

– način osnivanja područnih obrtničkih komora

- javnost rada i informiranje,

- osiguranje sredstava za rad komore.

(2) Statut Hrvatske obrtničke komore objavljuje se u "Narodnim novinama",

Članak 66.

Poslovi i zadaci područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika regulirat će se njihovim statutom, u skladu s odredbama ovogs Zakona i statutom Hrvatske obrtničke komore.

 Usklađivanje statuta Hrvatske obrtničke komore s ovim Zakonom utvrđuje Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzet­ni­štvo, a usklađenost statuta područnih obrtničkih komora i udru­ženja obrtnika sa statutom Hrvatske obrtničke komore utvrđuje Hr­vatska obrtnička komora.

Članak 67.

Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore:

- provodi odluke i zaključke skupštine,

- utvrđuje prijedlog statuta i drugih akata koje donosi skupština.

- predlaže odluke i stavove te daje mišljenje o pitanjima o kojima raspravlja skupština.

- odlućuje o prigovorima na pojedinačne akte donesene u obavljanju javnih ovlasti.

Članak 68.

Nadzorni odbor nadzire provođenje statuta i drugih opčih akata Hrvatske obrtničke komore, materijalno financijsko poslovanje i raspolaganje sredstvima te obavlja i druge poslove predvidene statutom.

Članak 69.

(1) Broj članova upravnog i nadzornog odbora, njihov izbor, mandat i druga pitanja u svezi s njihovim radom ureduju se statutom.

(2) Ista osoba ne može biti istovremeno član upravnog i nadzornog odbora.

Članak 70.

(1) Predsjednika Hrvatske obrtničke komore imenuje i razrješava skupština.

(2) Predsjednik Hrvatske obrtničke komore predstavlja i zastupa Hrvatsku obrtničku komoru i odgovoran je za zakonitost njenog rada.

(3) Predsjednik Hrvatske obrtničke komore ne može biti član nadzornog i upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, pod­ručne obrtničke komore, niti udruženja obrtnika.

Članak 71.

(1) Pri Hrvatskoj obrtničkoj komori osniva se i djeluje sud časti.

(2) Sud časti odlućuje o povredama dobrih običaja u obavljanju obrta, o neizvršavanju obveza članova, o povredama statuta i drugih akata Hrvatske obrtničke komore.

Članak 72.

(1) Sredstva potrebna za rad Hrvatske obrtničke komore, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika osiguravaju se iz doprinosa koji plaćaju članovi, prihoda od imovine, naknade za usluge i drugih izvora.

Članak 73.

(1) Hrvatska obrtnička komora ima stručnu službu.

(2) Opče akte o organizaciji i radu stručne službe donosi organ Hrvatske obrtničke komore odreden statutom

 

V. NADZOR I UPRAVNE MJERE

Članak 74.

Nadzor nad primjenom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provode nadležna tijela državne uprave i inspekcije u sklopu svojih nadležnosti propisanih posebnim propisima.

Članak 75.

Ako se obrt obavlja suprotno obrtnici ili povlastici, te ako se domaća radinost i slobodno zanimanje obavljaju suprotno izdanom odobrenju, nadležni inspektor donijet će rješenje o zabrani obavljanja obrta, domaće radinosti ili sporednog zanimanja i zabranit će upotrebu uređaja i opreme.

Članak 76.

BRISAN

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 77.

(1) Novčanom kaznom u visini od 2.000 do 20.000 kuna kaznit će se za prekršaj obrtnik:

1. ako ne prijavi početak obavljanja obrta (članak 12. stavak 3.).

2. ako ne istakne tvrtku pod kojom će obrt poslovati na način propisan ovim Zakonom (članak 16.).

3. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 18.),

4. ako obavlja obrt suprotno obrtnici, povlastici odnosno dozvoli

5. ako obavlja obrt u izdvojenom pogonu putem stručnog poslovođe bez rješenja nadležnog županijskog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba (članak 23.),

6. ako vodi slobodni ili vezani obrt putem poslovode bez rješenja nadležnog županijskog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba (članak 26.),

7. ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (članak 33.),

8. ako ne istakne cijenu svojih proizvoda odnosno usluga na način dostupan potrošačima i istih se ne pridržava (članak 34.),

9. ako s naučnicima koje je primio na naukovanje ne sklopi ugovor o naukovanju (članak 46. stavak 1.).

10. ako obavlja sezonski obrt u vremenu u kojem nije registriran za sezonsko obavljanje obrta (članak 2. stavak 2.)

 

9. ako s naučnicima koje je primio na naukovanje ne sklopi ugovor o naukovanju (članak 46. stavak 1.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. točke 1., 3. i 5. ovoga članka počinjenog drugi put uz novčanu kaznu izreči će se mjera oduzimanja obrtnice u trajanju od šest mjeseci, a za prekršaj učinjen treći put uz novčanu kaznu izreči će se mjera trajnog oduzimanja obrtnice.

(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka može se naplatiti i novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 1.000 kuna.


Članak 78.

1) Novčanom kaznom u visini od 1000,00 do 5000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1.) ako djelatnost obavlja suprotno izdanom odobrenju (članak 1.b).

 2.) za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se naplatiti novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u novčanom iznosu od 500,00 kuna.

Članak 79.

(1) Novčanom kaznom u visini od 4.000 do 35.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako počne obavljati vezani ili ovlašteni obrt bez rješenja nadležnog županijskog ureda; odnosno ureda Grada Zagreba (članak 8.),

2. ako ne imenuje radnika za obavljanje vezanih ili povlaštenih obrta (članak 8.),

3. ako ne prijavi promjenu sjedišta obrta (članak 18.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi  novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 20.000 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka uz novčanu kaznu oduzet će se imovinska korist ostvarena izvršenjem prekršaja i proizvodi i oprema kojima je prekršaj izvršen.

Članak 80.

BRISAN

Članak 81.

BRISAN

Članak 82.

(1) U spornim slučajevima iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona konačnu odluku donosi arbitražno vijeće.

(2) Arbitražno vijeće čini po jedan predstavnik Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske gospodarske komore i nadležnog ministarstva.

(3) Sjedište arbitražnog vijeća je u Hrvatskoj abrtničkoj komori u Zagrebu.

(4) Arbitražno vijeće donosi pravilnik o svom radu.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Članak 83.

(1) Fizičke osobe kojima je obavljanje obrta odobreno po prija
šnjim propisima uskladit će poslovanje s odredbama ovoga Zakona do 31. prosinca 1996. godine.

(2) Fizičkim osobama iz stavka 1. ovoga članka koje po ovome Zakonu više ne mogu obavljati obrt ili ne usklade poslovanje s odredbama ovoga Zakona, prestaje obrt po sili zakona  dana 31. prosinca 1996. godine što će nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba utvrditi rješenjem.


Članak 84.

Radnje sa statusom pravne osobe osnovane na temelju odredaba Zakona o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom ("Narodne novine", br. 19/90. i 53/80.) ako ne usklade svoje poslovanje s odredbama ovog zakona do 31. prosinca 1996. godine prestaju s radom, što će nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba utvrditi rješenjem.


Članak 85.

Fizičke osobe koje su po prijašnjim propisima stekle odgovarajuću stručnu spremu ili osposobljenost mogu obavljati vezane obrte uvrdene ovim Zakonom ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju osnovanu radnju.

Članak 86.

Fizičke osobe koje su po prijašnjim propisima osnovale radnju putem zaposlenog radnika odgovarajuće stručne spreme mogu nastaviti s poslovanjem ako i dalje imaju zaposlenog radnika sa stručnom spremom u skladu s odredbama ovoga Zakona.


Članak 87.

BRISAN

Članak 88.

(1) Prava što ih ovaj Zakon priznaje osobama koje imaju majstorski ispit, priznaju se i osobama koje na dan primjene ovoga Zakona imaju odgovarajuću stručnu spremu i najmanje 5 godina radnog iskustva u obavljanju djelatnosti za koju se traži majstorski ispit.

(2) Priznavanjem prava sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka, ne daje se i pravo na isticanje majstorskog naslova.

(3) Ministar gospodaratva po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske obrtničke komore i nadležnog ministarstva u spornim slučajevima određuje koja je to odgovarajuea srednja stručna sprema iz stavka 1. ovoga članka.


Članak 89.

Pomoćnički ispit priznaje se osobama koje su do 31. prosinca 1996. godine stekle odgovarajuću srednju stručnu spremu.

Pravo iz stavka 1. ovoga članka priznaje se i osobama koje su upisale strukovnu srednju školu odgovarajućeg smjera do školske godine 1997./98.


Članak 90.

(1) Savez udruženja hrvatskih obrtnika na dan primjene ovoga Zakona postaje Hrvatska obrtnička komora.

(2) Hrvatska obrtnička komora preuzima sredstva, prava, obveze i radnike Saveza udruženja hrvatskih obrtnika

(3) Postojeći regionalni savezi udruženja hrvatskih obrtnika na dan primjene ovoga Zakona postaju područne obrtničke komore.

(4) Područne obrtničke komore preuzimaju sredstva, prava, obveze i radnike postojećih regionalnih saveza udruženja hrvatskih obrtnika.

(5) Postojeća udruženja obrtnika nastavljaju radom u skladu s odredbom članka 55. ovoga Zakona.

Članak 91.

Hrvatska obrtnička komora je dužna svoju organizaciju, pravila i akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od četiri mjeseca od dana primjene ovoga Zakona.

Članak 92.

Ministar gospodarstva donijet će propise na temelju ovlasti iz ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana primjene ovoga Zakona.

Članak 93.

BRISAN

Članak 94.

Danom početka primjene ovoga Zakona prestaje važiti:

1. Zakon o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom ("Narodne novine", br.19/90. i 53/90.);

2. U Zakonu o osobnom radu u zanatstvu i zanatskim zadrugama ("Narodne novine", br. 34/79. i 49/87.) odredbe članka 87. do 90.

3. U Zakonu o Hrvatskoj gospodarskoj komori ("Narodne novine", br. 66/91. i 73/93.) prestaje se primjenjivati ž odredba članka 2. u odnosu na fizičke i pravne osobe koje

obavljaju obrt.

Članak 95.

Postupci koji su pokrenuti povodom zahtjeva za upis radnje u registar do dana primjene ovoga Zakona riješit će se prema propisima koji su važili u vrijeme podnošenja zahtjeva.

Članak 96.

Do donošenja propisa na temelju ovlasti iz ovoga Zakona primjenjivat će se propisi kojima su ta pitanja uredena a koji su važili na dan primjene ovoga zakona.

Članak 97.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat će se od 1. srpnja 1994. godine.

 

 

 

TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

ZAKON O OBRTU

 

(«Narodne novine», broj 90/96)

 

Članak 35.

Umirovljenici mogu obavljati obrt ako osnivanjem obrta ne uspostavljaju svojstvo osiguranika u kojem slučaju zadržavaju pravo na isplatu mirovine.

 

 

TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

ZAKON O OBRTU

 

(«Narodne novine», broj 64/01)

 

Članak 52.

Hrvatska obrtnička komora, područne obrtničke komore, udruženja obrtnika uskladit će svoje statute i ustroj s odredbama ovoga Zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 54.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o obrtu.

 

TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

ZAKON O OBRTU

 

(«Narodne novine», broj 68/07)

 

 

 

Članak 44.

Ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo dužan je utvrditi liste i donijeti propise iz članka 1.c stavka 2., članka 1.d stavka 2., članka 2.a stavka 2., članka 9. stavka 5. i članka 10. stavka 2. ovoga Zakona u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.