PRAVILNIK O POREZU NA DOBIT

(Redakcijski pročišćeni tekst, 'Narodne novine' br. 95/05, 133/07)

Na snazi i primjenjuje se od 27. prosinca 2007.

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom podrobnije propisuje provedba Zakona o porezu na dobit (dalje u tekstu: Zakon).

II. POREZNI OBVEZNIK

1. Porezni obveznik pravna osoba

Članak 2.

(1) Porezni obveznik u smislu članka 2. stavak 1. Zakona jest trgovačko društvo i druga pravna osoba. Za prosudbu o tome je li druga pravna osoba koja nije navedena u članku 2. stavak 6. Zakona porezni obveznik, bitno je obavlja li djelatnost radi stjecanja dobiti, bez obzira na vrstu djelatnosti i njezin pravni status. Obavlja li takva osoba djelatnost radi stjecanja dobiti, treba utvrditi na temelju akata o osnivanju i poslovanju te na temelju podataka o djelatnosti koju stvarno obavlja, rezultatu poslovanja i postupanju s ostvarenim rezultatom.

(2) Porezni obveznik je i poslovna jedinica iz članka 4. Zakona kojoj je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni.

2. Porezni obveznik fizička osoba

Članak 3.

(1) Fizička osoba iz članka 2. stavak 3. Zakona koja želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak, o tome dostavlja pisanu izjavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu.

(2) Fizička osoba koja je ispunila jedan od propisanih uvjeta iz članka 2. stavak 4. Zakona, o tome pisano izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja godine u kojoj je ispunjen jedan od propisanih uvjeta. Na isti način postupa i nositelj zajedničke samostalne djelatnosti.

(3) U porezne obveznike fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka, uz obrtnike, spadaju i druge fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalnih djelatnosti, osim djelatnosti iz članka 18. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak.

(4) Rješenje o statusu poreznog obveznika iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka donosi nadležna ispostava Porezne uprave u skladu s odredbama Općeg poreznog zakona.

2.1. Utvrđivanje uvjeta za status poreznogobveznika fizičke osobe

Članak 4.

(1) Poreznim obveznicima iz članka 2. stavak 4. Zakona smatraju se i fizičke osobe koje obavljaju zajedničku djelatnost, neovisno o broju osoba supoduzetnika.

(2) Nositelj zajedničke djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dužan je postupiti na način propisan člankom 3. ovoga Pravilnika.

2.1.1. Dugotrajna imovina i primici (prihodi)pri promjeni metode oporezivanja

Članak 5.

(1) Vrijednost dugotrajne imovine iz članka 2. stavak 4. točka 3. Zakona utvrđuje se na temelju podataka iz Popisa dugotrajne imovine, Obrazac DI, na dan 31. prosinca godine koja prethodi promjeni metode oporezivanja.

(2) Vrijednost dugotrajne imovine, za potrebe iz članka 2. stavak 4. točka 3. Zakona, utvrđuje se u visini neotpisane odnosno neto vrijednosti, ako je u korisnom vijeku trajanja otpisivana primjenom linearne metode i primjenom propisanih osnovnih amortizacijskih stopa, bez propisima dopuštenih povećanih stopa.

(3) Ako je imovina otpisivana prema drugoj metodi i porezno priznatim ili nepriznatim povećanim amortizacijskim stopama, tada se vrijednost dugotrajne imovine (samo za potrebe promjene metode oporezivanja) utvrđuje primjenom stopa i metode navedene u stavku 2. ovoga članka, kroz korisni vijek trajanja na trošak nabave. Na isti način postupa se i ako su se primjenjivale niže amortizacijske stope.

4) Ukupni primitak iz članka 2. stavak 4. točka 1. Zakona čine primici utvrđeni na način propisan u Zakonu o porezu na dohodak. U ukupni primitak ne uključuje se porez na dodanu vrijednost.

3. Ostali porezni obveznici

Članak 6.

(1) Ako osobe iz članka 2. stavaka 5. i 6. Zakona obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava na vlastitu će inicijativu ili na prijedlog drugih osoba ili na prijedlog samih navedenih osoba rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

(2) Rješenje o statusu poreznog obveznika iz stavka 1. ovoga članka donosi nadležna ispostava Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe.

(3) U procjeni gospodarstvene djelatnosti treba utvrditi obavlja li se gospodarstvena djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti ili drugih gospodarstveno procjenjivih koristi. Ako pravna osoba u svojim aktima o osnivanju nema cilj ostvarivanje dobiti nego samo prihoda radi financiranja svoje djelatnosti, a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobiti.

4. Poslovne jedinice

Članak 7.

(1) Razdobljem od tri mjeseca zaredom iz članka 4. stavak 4. Zakona, smatra se kontinuirano razdoblje u kojemu jedan mjesec slijedi drugi, pri čemu se prekidi do tjedan (sedam) dana ne smatraju prekidom kontinuiteta. Vremenski kontinuitet od tri mjeseca zaredom računa se u vremenskom trajanju nekog projekta (posla), neovisno o broju osoba koje rade na projektu (poslu).

(2) Ako ista osoba ili više osoba ispuni uvjet iz stavka 1. ovoga članka na jednom i s njim povezanom projektu, te stekne status poslovne jedinice, a usporedo radi na drugim nepovezanim projektima (poslovima), ali kraće razdoblje od propisanog u stavku 1. ovoga članka, poslovna jedinica je obveznik poreza na dobit i za sve druge projekte.

(3) Ne smatra se poslovnom jedinicom iz stavka 1. ovoga članka obavljanje poslova osoba izaslanih u tuzemstvo, koji su obveznici poreza na dohodak iz članka 14. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak.

(4) Poslovna jedinica iz stavka 1. ovoga članka dužna je prijaviti se kao obveznik poreza na dobit, radi dobivanja poreznog broja, u nadležnu ispostavu Porezna uprave na početku obavljanja djelatnosti ako očekuje ispunjenje propisanih uvjeta, a najkasnije zadnji tjedan u kojemu su ispunjeni uvjeti za status poslovne jedinice.

Članak 8.

Brisan.

III. POREZNA OSNOVICA

1. Prihodi

Članak 9.

(1) Prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena dobra, obavljene usluge i po drugim osnovama u obliku priljeva ili povećanja imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje kapitala do kraja toga razdoblja. Povećanjem kapitala smatraju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalorizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i odgovarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja financijske imovine, utvrđene po posebnim propisima.

(2) Ulaganja dioničara ili članova društva u neupisani kapital društva ne smatra se oporezivim prihodom pod uvjetima propisanima člankom 10. ovoga Pravilnika.

(3) U poreznu osnovicu iz članka 5. stavak 1. Zakona uključuju se i dobici od otuđenja dionica i udjela u kapitalu.

(4) Prihodi nastali kod poreznog obveznika od ulaganja ne oporezuju se ako bi došlo do dvostrukog oporezivanja, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže.

2. Ulaganje člana društva i dioničara

Članak 10.

(1) Pod ulaganjem dioničara ili člana društva u neupisani kapital društva, poreznog obveznika, prema članku 9. stavak 2. ovoga Pravilnika, razumijeva se ulaganje u novcu, stvarima i pravima predanim društvu na raspolaganje u poslovne svrhe, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti društva. O ulaganju mora postojati društveni ugovor ili druga pisana isprava.

(2) Ako se ulaganje člana društva ili dioničara ne registrira kao povećanje temeljnoga kapitala, bitno je da ulaganje osigura status imovine društva. Smatra se da je ulaganje steklo status imovine društva ako na temelju takova ulaganja ne postoji ni sadašnja ni buduća obveza društva, te da društvo imovinu posjeduje i s njom neograničeno raspolaže. Neograničeno raspolaganje imovinom podrazumijeva da se na društvo prenosi pravo činjeničnog (faktičkog) vlasništva, odnosno pravo gospodarske pripadnosti dobra društvu, sukladno odredbi članka 34. Općeg poreznog zakona.

(3) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari i prava dugotrajne imovine procjenjuje se po usporedivoj tržišnoj vrijednosti. Pod usporedivom tržišnom vrijednosti razumijeva se cijena koja bi se u trenutku ulaganja mogla postići na tržištu, a prvenstveno je mjerodavna cijena nove nabave. Ako se cijena nove nabave ne može pouzdano utvrditi, treba usporedivu tržišnu vrijednost procijeniti.

(4) Ulaganje iz stavka 1. ovoga članka u obliku stvari kratkotrajne imovine procjenjuje se prema troškovima proizvodnje ili cijeni nove nabave u trenutku ulaganja. Kao cijene nove nabave mjerodavne su cijene onoga tržišta na kojemu bi porezni obveznik nabavljao kada te predmete ne bi ulagao. Ako se troškovi proizvodnje ili cijena nove nabave ne mogu ili ne mogu pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.

(5) Kao podloga za procjenu usporedive tržišne vrijednosti mogu poslužiti ranije procijenjene vrijednosti za uložena dobra. Ako su se cijene istih ili sličnih dobara ranije procijenjenih povisile ili snizile, to pri novoj procjeni treba uzeti u obzir. Ako se korisnost nekoga dobra u odnosu na raniju procjenu smanjila, to treba putem otpisa uzeti u obzir.

(6) Dobra koja nisu nova, za koja se tržišna vrijednost ne može ili ne može pouzdano utvrditi jer se rabljenim dobrima ne trguje ili se trguje rijetko, mogu se procijeniti na osnovi tržišne cijene za nova ista ili slična dobra, s tim da njihovu potrošenost (smanjenu korisnost) treba putem otpisa uzeti u obzir.

(7) Ako je rezultat procjene prema stavcima 5. i 6. ovoga članka očito netočan, procjena se ne smije primijeniti. Očitu netočnost dokazuje onaj tko ju je utvrdio.

(8) Ne smatra se ulaganjem u smislu stavka 1. ovoga članka ako se imovina dioničara ili člana društva koristi u društvu kao tuđa, koja je društvu dana u najam, zakup, pozajmicu ili posudbu.

3. Rashodi

Članak 11.

(1) Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), sukladno članku 5. stavak 1. Zakona, smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala a u svrhu povećanja prihoda odnosno dobiti.

(2) Rashodima se ne smatra smanjenje kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagačima ako je učinjeno u skladu s propisima koji uređuju to područje.

(3) Rashodi kod ulagača temeljem kojih bi nastalo dvostruko smanjenje porezne osnovice ili dvostruko stvaranje poreznog gubitka, jedan put kod ulagača a drugi put kod društva u koje se ulaže, ne priznaju se.

(4) Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti.

IV. SMANJENJE POREZNE OSNOVICE

1. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti

Članak 12.

Porezna osnovica smanjuje se za prihode od dividendi i udjela u dobiti, pod kojima se razumijevaju primljene dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu kod poduzetnika.

2. Nerealizirani dobici

Članak 13.

(1) Prihodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 6. stavak 1. točka 2. Zakona smatraju se nerealizirani dobici koji se ne oporezuju. Oporezuju se realizirani dobici.

(2) Realiziranim dobitkom iz stavka 1. ovoga članka razumijeva se ostvarena vrijednost iznad troška stjecanja ili vrijednosno usklađenje troška stjecanja, odnosno revaloriziranog troška stjecanja.

(3) Ako se nerealizirani dobici iskazuju u računu dobiti i gubitka tada se s njima postupa kao da su realizirani.

(4) Dobici od prodaje vlastitih dionica i udjela ne oporezuju se.

3. Državne potpore u obliku poreznih olakšica

Članak 14.

Porezna osnovica može se smanjiti za svotu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu u visini i na način propisan u Zakonu o državnim potporama za obrazovanje i izobrazbu i drugim propisima donesenim na temelju toga Zakona.

4. Troškovi istraživanja i razvoja

Članak 15.

Porezna osnovica smanjuje se za iznos državne potpore za istraživačko-razvojne projekte na način propisan u članku 111.c Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Obrascu 2 Pravilnika o državnoj potpori za istraživačko razvojne projekte.

4. 1. Radnje koje se ne smatraju istraživanjem i razvojem

Članak 16.

Brisan.

4. 2. Uvjetno priznati troškovi istraživanja i razvoja

Članak 17.

Brisan.

4. 3. Isprave o nastalim troškovima istraživanja i razvoja

Članak 18.

Brisan.

5. Troškovi školovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika

Članak 19.

Brisan.

6. Rashodi prethodnih poreznih razdoblja

Članak 20.

Rashodima ranijih godina iz članka 6. stavak 2. Zakona, za koje se može smanjiti porezna osnovica, smatraju se uvjetno nepriznati rashodi koji su bili uključeni u poreznu osnovicu u prethodnim razdobljima, a za koje su u tekućem obračunskom razdoblju ispunjeni uvjeti za njihovo priznavanje. Porezna osnovica može se umanjiti za takve rashode u poreznom razdoblju u kojemu su ispunjeni uvjeti propisani za porezno priznavanje.

V. POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE

1. Nerealizirani gubici

Članak 21.

(1) Rashodima od vrijednosnih usklađenja iz članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, smatraju se nerealizirani gubici koji se porezno ne priznaju.

(2) Nerealiziranim gubitkom iz stavka 1. ovoga članka smatra se usklađenje vrijednosti ispod troška stjecanja. Vrijednosno usklađenje troška stjecanja u slučaju stečaja smatra se realiziranim gubitkom koji se porezno priznaje.

(3) Gubici od prodaje vlastitih dionica i udjela porezno se ne priznaju.

2. Troškovi amortizacije

Članak 22.

(1) Porezna osnovica povećava se za iznos amortizacije iz članka 7. stavak 1. točka 2. Zakona iznad najviše porezno dopustiva iznosa propisanog u članku 12. Zakona.

(2) Predmeti dugotrajne imovine iz članka 12. stavak 5. Zakona, koji se ne mogu nedvojbeno razvrstati prema opisu dugotrajne imovine, razvrstavaju se u skupinu »Ostala nespomenuta dugotrajna imovina«.

(3) Ako je trošak nabave za dugotrajnu imovinu iz članka 12. stavak 13. Zakona iznad 400.000,00 kuna po jednom sredstvu, porezna osnovica povećava se za iznos porezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imovina amortizira. Porezna osnovica povećava se za trošak amortizacije za imovinu koja je nabavljena u razdoblju primjene Zakona.

(4) Amortizacijom iz članka 12. stavak 12. Zakona smatra se amortizacija obračunana za imovinu koja je bila amortizirana ili otpisana. Ako je vrijednost imovine povećana bez dodatnog troška ulaganja, a povećanje nije uključeno u poreznu osnovicu, tada se obračunana amortizacija porezno ne priznaje.

(5) Ne priznaju se troškovi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost.

(6) Amortizacija goodwilla nastalog pri statusnim promjenama iz članka 19. Zakona nije porezno priznati rashod.

3. Troškovi reprezentacije

Članak 23.

(1) Poslovnim partnerima iz članka 7. stavak 1. točka 3. Zakona smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se očekuje da će se takav odnos uspostaviti.

(2) Troškovima reprezentacije s pripadajućim porezom na dodanu vrijednost smatraju se darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, sukladno članku 7. stavak 1. točka 3. Zakona, koji su dani poslovnom partneru ili njegovu opunomoćeniku ili nekoj drugoj osobi, ako za to ne postoji pravna obveza ili neka druga povezanost s uslugom primatelja.

4. Troškovi promidžbe

Članak 24.

(1) Troškovima promidžbe za koje se ne uvećava porezna osnovica u smislu članka 7. stavak 6. Zakona, smatraju se i troškovi nastali putem sredstva javnog priopćavanja, na oglasnim stupovima i pločama, telopima, lecima, katalozima, sajmovima, troškovi nagradnih igara u skladu s propisima o priređivanju nagradnih i sličnih igara, te troškovi kojim se promiče ime, dobro ili usluga poreznog obveznika na drugi način koji ima javno obilježje.

(2) Ako se imovina ustupa bez naknade, primatelj je obvezan iskazati prihod s naslova primljene imovine po tržišnoj vrijednosti.

5. Troškovi sredstava za osobni prijevoz

Članak 25.

(1) U troškove iz članka 7. stavak 1. točka 4. Zakona za koje se povećava porezna osnovica ne spadaju troškovi osiguranja, kamata povezana s nabavom imovine (sredstva) i plaćeni porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila.

(2) Sredstvima za osobni prijevoz iz stavka 1. ovoga članka ne smatraju se osobni automobili i druga sredstva za osobni prijevoz koja se izravno koriste u obavljanju određenih djelatnosti, kao što su: autoškole, taksi-službe, djelatnosti iznajmljivanja sredstava prijevoza, pomoć na cesti i na vodi, djelatnosti izvođenja i/ili održavanja plinskih, vodovodnih i drugih instalacija, hitnih intervencija i druge slične djelatnosti ako sredstva za osobni prijevoz služe isključivo za takvu djelatnost.

(3) U obračun troškova iz stavka 1. ovoga članka uključuju se i troškovi prijevoznih sredstava za koje se ne priznaje trošak amortizacije u smislu članka 22. stavak 3. ovoga Pravilnika.

6. Izuzimanja i skrivene isplate

Članak 26.

(1) Porezna osnovica povećava se za troškove iz članka 7. stavak 1. točke 5. i 6. Zakona koji se odnose na privatni život dioničara i članova društva, izuzimanja i skrivene isplate dobiti, ako se nastali troškovi ne oporezuju porezom na dohodak.

(2) Pod izuzimanjem razumijeva se izuzimanje dobara i usluga članova društva iz društva za potrebe članova društva i s njima povezne osobe, ili za druge svrhe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika. Izuzimanja koja nisu u novcu procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj vrijednosti.

(3) Pod skrivenom isplatom dobiti razumijeva se smanjenje ili spriječeno povećanje imovine poreznog obveznika koje se temelji na odnosima između članova društva i društva i nije predviđeno i uređeno odredbama unutarnjih odluka društva o raspodjeli dobiti, niti je provedeno odlukama o raspodjeli dobiti mjerodavnih tijela društva. Mjerilo za utvrđivanje postoji li skrivena isplata jesu usporedive tržišne vrijednosti.

(4) Pod povezanim osobama s dioničarom ili članom društva iz članka 7. stavci 4. i 5. Zakona razumijevaju se rodbinski ili blisko povezane osobe.

7. Troškovi prisilne naplate

Članak 27.

U troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja iz članka 7. stavak 1. točka 7. Zakona za koje se uvećava porezna osnovica ne spadaju porezi i druga davanja koja su predmetom prisilne naplate, nego troškovi nastali u svezi s prisilnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, pristojbe i slični troškovi postupka prisilne naplate.

8. Troškovi kazni

Članak 28.

U troškove kazni iz članka 7. stavak 1. točka 8. Zakona za koje se povećava porezna osnovica spadaju sve kazne koje izriču mjerodavna upravna i sudska tijela.

9. Zatezne kamate između povezanih osoba

Članak 29.

Porezna osnovica povećava se za rashode zateznih kamata koje su proistekle iz odnosa povezanih osoba sukladno članku 7. stavak 1. točka 9. Zakona. Povezanim osobama smatraju se osobe prema odredbama članka 41. Općeg poreznog zakona.

10. Darovanja (donacije) i sponzorstva

Članak 30.

(1) Porezna osnovica povećava se za darovanja iznad svote propisane člankom 7. stavak 7. Zakona. Odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija smatraju se pojedini projekti ministarstava kao i suglasnost ministarstva pojedinim projektima koje poduzimaju zakonom predviđeni primatelji darovanja.

(2) U darovanja iz stavka 1. ovoga članka ne spadaju sponzorstva ako je zauzvrat učinjena promidžba tvrtke, proizvoda ili znaka sponzora ili darovatelja.

(3) Pod drugim osobama iz članka 7. stavak 7. Zakona koje djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima i koje se mogu darivati za propisane namjene i u propisanim iznosima, smatraju se i tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave.

11. Povećanje porezne osnovice za ostale nepriznate rashode

Članak 31.

Porezna osnovica povećava se za sve druge rashode iz članka 7. stavak 1. točka 13. Zakona koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote povećanja koje nisu bile uključene u poreznu osnovicu u prethodnim poreznim razdobljima.

12. Kamate na zajmove dioničara i članova društva

Članak 32.

(1) Kamatama iz članka 8. Zakona smatraju se kamate na svotu zajma koji premašuje četverostruku svotu udjela dioničara odnosno člana društva u kapitalu ili glasačkom pravu, a koji drži najmanje 25% dionica ili udjela u kapitalu ili glasačkom pravu u društvu.

(2) Za izračun udjela člana društva u kapitalu, prema članku 8. stavak 1. Zakona, uzima se stanje kapitala (upisanog i umanjenog za neuplaćeni dio, neupisanog, pričuva i zadržane dobiti), na zadnji dan u mjesecu u kojemu se zajam počeo koristiti. Udio udjela člana društva i stanje kapitala utvrđuje se svaki zadnji dan u mjesecu za razdoblje korištenje zajma.

(3) Ako se odnos udjela člana društva u kapitalu iz stavka 2. ovoga članka promjeni tijekom korištenja zajma, za porezno priznavanje odnosno nepriznavanje obračunane kamate računa za razdoblje u kojemu je odnos udjela i kapitala promijenjen.

(4) U kamate iz članka 8. Zakona ne spadaju kamate na kredite koji se primaju od dioničara odnosno člana društva koji je banka ili druga financijska organizacija.

(5) Ako se na kamate iz stavka 1. ovoga članka plaća porez na dohodak od kapitala, za kamate se ne povećava osnovica poreza na dobit.

(6) Za kamate iz stavka 1. ovoga članka ne povećava se porezna osnovica ako ih zaračunava tuzemni obveznik poreza na dobit.

13. Usklađenje i otpis potraživanja

Članak 33.

(1) Vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge prema članku 9. stavak 1. Zakona, priznaju se kao porezni rashod ako je postignuta nagodba s dužnikom koji nije fizička osoba ili povezana osoba, ako je dužnik u postupku sanacije koja se provodi prema odlukama vjerovnika ili državnih tijela, te temeljem pravorijeka donesenog u zakonski utvrđenom arbitražnom postupku i nagodbe u zakonski utvrđenom postupku mirenja.

(2) Porezna osnovica povećava se za otpis potraživanja iskazanog u svoti većoj od dopuštene prema članku 9. stavak 4. Zakona.

(3) Otpis potraživanja koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba primjenjuje se na sva zastarjela potraživanja.

(4) Svota od 5.000,00 kuna godišnje može se otpisati po pojedinom dužniku koji nije fizička osoba u slučaju kada pojedinačno zastarjelo potraživanje (pojedini račun ili druga isprava koja ima značenje računa), ne glasi na iznos veći od 5000,00 kuna. Ako su zastarjela potraživanja na temelju više računa koji glase na manji iznos od 5.000,00 kuna po pojedinom dužniku, porezno se priznaje otpis ukupno najviše do 5.000,00 kuna.

14. Vrijednosno usklađenje zaliha

Članak 34.

Rashodima po osnovi vrijednosnog usklađenja zaliha iz članka 10. Zakona smatraju se gubici od vrijednosnog usklađenja zaliha u poreznom razdoblju u kojemu su zalihe utrošene, prodane, na drugi način otuđene ili uništene.

15. Vrijednosno usklađenje financijske imovine

Članak 35.

(1) Nerealizirani dobici ili gubici od vrijednosnog usklađenja financijske imovine isključuju se iz porezne osnovice u skladu s odredbom članka 6. stavak 1. točka 2. i članka 7. stavak 1. točka 1. Zakona, osim u slučaju iz članka 13. stavak 3. ovoga Pravilnika.

(2) Porezni obveznik dužan je voditi analitičku evidenciju svoje financijske imovine po vrsti ulaganja i njihovoj početnoj vrijednosti, te po svim realiziranim i nerealiziranim promjenama. Nije dopušteno kompenziranje povećanja i smanjenja za različite vrste ulaganja.

16. Rezerviranja

Članak 36.

(1) Porezna osnovica povećava se za rashode rezerviranja iznad svote propisane člankom 11. Zakona.

(2) Rezerviranja za troškove u jamstvenim rokovima iz stavka 1. ovoga članka jesu rezerviranja za troškove otklanjanja nedostataka u jamstvenim rokovima u visini utvrđenoj na temelju ugovora i prijašnjih iskustvenih spoznaja u svakoj od djelatnosti, ako ne postoji pravni temelj da se takvi izdaci naplate od treće osobe. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem istječu jamstveni rokovi.

(3) Pod prijašnjim iskustvenim spoznajama iz stavka 2. ovoga članka razumijevaju se, uz iskustva poreznog obveznika i iskustva drugih u sličnim djelatnostima i sličnim uvjetima. Ako nema iskustvenih spoznaja tada se rashodi rezerviranja utvrđuju na temelju pretpostavljenih budućih troškova, ovisno o vrijednosti i rokovima danih jamstava.

(4) Rezerviranjima za troškove po započetim sudskim sporovima, prema članku 11. stavak 2. Zakona, smatraju se rezerviranja za pokrenute sudske sporove protiv poreznog obveznika do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave, u visini utužene svote uvećane za pripadajuće troškove spora, osim kamata na utuženu svotu. Na odgovarajući način u rashode poreznog razdoblja priznaju se i rezerviranja po započetim, zakonski utvrđenim arbitražnim postupcima i postupcima mirenja. Rezerviranja po toj osnovi ukidaju se u poreznom razdoblju u kojem je donesena pravomoćna presuda, pravorijek arbitražnog izbranog suda ili nagodba u postupku mirenja.

17. Kamate između povezanih osoba

Članak 37.

(1) Ako ministar financija prije početka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata iz članka 14. stavka 3. Zakona ne odredi i ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju primjenjuje se eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.

(2) Odredbe članka 14. stavak 3. Zakona primjenjuje se na sve povezane osobe, rezidente i nerezidente.

18. Prijenos poreznog gubitka pri statusnim promjenama

Članak 38.

(1) Pravo na smanjenje porezne osnovice prema članku 17. stavak 2. Zakona, može se prenijeti i nadoknaditi tijekom pet godina nakon godine u kojoj je gubitak utvrđen, a u slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona, neiskorišteno pravo do pet godina prenosi se na pravnog slijednika.

(2) U slučaju statusnih promjena iz članka 19. Zakona tijekom poreznog razdoblja, pravni prednik utvrđuje prijenos poreznog gubitka kao da se radi o kraju godine, a pravni sljednik ima pravo na prijenos poreznoga gubitka pravnog prednika kao da se radi o prijenosu poreznoga gubitka iz prethodne godine.

(3) Ako u razdoblju prava na prijenos gubitka porezni obveznik promijeni porezno razdoblje, a prijelazno razdoblje do novog razdoblja kraće je od šest mjeseci, tada se novo i prijelazno razdoblje računa kao jedna godina.

19. Revalorizacijske pričuve

Članak 39.

(1) Revalorizacijske pričuve koje su formirane pri procjeni imovine koja se amortizira u razdobljima prije primjene Zakona, 1. siječnja 2005., uključuju se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju i u iznosu u kojem se obračunava povećani trošak amortizacije na temelju revalorizacije, a ostatak revalorizacijske pričuve pri prodaji, uništenju ili drugom obliku otuđenja imovine od koje su oblikovane revalorizacijske pričuve.

(2) Revalorizacijska pričuva koja je formirana pri procjeni imovine od dana početka primjene Zakona uključuje se u poreznu osnovicu u poreznom razdoblju u kojemu je realizirana a utvrđuje se u svoti povećane amortizacije nastale zbog revalorizacije. Ostatak revalorizacijske pričuve uključuje se u poreznu osnovicu nakon uništenja, prodaje ili otuđenja na drugi način imovine od koje je revalorizacijska pričuva oblikovana.

20. Transferne cijene

Članak 40.

Pri odabiru i primjeni metode iz članka 13. Zakona, za utvrđivanje je li neka transakcija provedena po uobičajenim tržišnim cijenama treba učiniti i sljedeće:
1. identificirati izabranu metodu i navesti razloge zašto
   je baš ta metoda odabrana,
2. opisati razmatrane podatke, metode i analize provedene
   za utvrđivanje transfernih cijena te objasniti zašto je
   baš ta metoda odabrana,
3. sastaviti isprave o pretpostavkama i procjenama
   donesenima i izrađenima tijekom utvrđivanja rezultata
   prema načelu nepristrane transakcije (uputiti na
   usporedivost, funkcionalnu analizu i analizu rizika),
4. sastaviti isprave o svim izračunima napravljenima
   prilikom primjene izabrane metode vezano uz poreznog
   obveznika i poreznog obveznika s kojim se uspoređuje,
5. na odgovarajući način ažurirati isprave iz prijašnjih
   godina na koju se oslanjalo tijekom tekuće godine, kako
   bi se prikazalo prilagodbe zbog materijalnih promjena u
   relevantnim činjenicama i okolnostima,
6. sastaviti isprave koje navode podlogu (temelj), odnosno
   na drugi način podupiru ili su spomenute prilikom rada
   na analizi transfernih cijena.

21. Prijelaz poreznog obveznika poreza na dohodak na porez na dobit

Članak 41.

(1) Obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit dužan je na dan 1. siječnja kalendarske godine za koju utvrđuje porez na dobit sastaviti početnu bilancu i nastaviti voditi poslovne knjige prema Zakonu o računovodstvu.

(2) Na kraju prvoga poreznog razdoblja za koje utvrđuje osnovicu poreza na dobit, utvrđena dobit uvećava se (+) i umanjuje se (-) za u nastavku navedene pozicije iz početne bilance:
+ vrijednost zatečenih zaliha
+ dane predujmove za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za robu i usluge
+ potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne
  imovine iz Popisa dugotrajne imovine
+ aktivna vremenska razgraničenja
+ zahtjeve za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza
– obveze prema dobavljačima za robu i usluge
– obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge
– obveze za obračunane a neisplaćene plaće (uključivo i
  poreze i doprinose na plaću i iz plaće)
– pasivna vremenska razgraničenja
– dugoročna rezerviranja
– obveze za porez na promet i istovrsne poreze.

(3) Početnu bilancu iz stavka 1. ovoga članka porezni obveznik dostavlja, uz prijavu poreza na dobit, nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

VI. OLAKŠICE I OSLOBOĐENJA

1. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i području Grada Vukovara

Članak 42.

(1) Pravo na korištenje poreznih oslobođenja i olakšica propisanih člankom 13.a Zakona o područjima posebne državne skrbi, člankom 30.a. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara i člankom 7.b. Zakona o brdsko-planinskim područjima, može se ostvariti zapošljavanjem na neodređeno vrijeme propisanog broja zaposlenika koji imaju prebivalište i borave na bilo kojem od područja obuhvaćenih oslobođenjem i olakšicama u navedenim člancima Zakona.

(2) Ako je porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka počeo obavljati djelatnost tijekom godine, a razdoblje za koje utvrđuje poreznu osnovicu kraće je od devet mjeseci, smatra se da su ispunjeni uvjeti propisani posebnim Zakonima iz stavka 1. ovoga članka, ako zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenike koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, a zaposleni su kod poreznog obveznika od početka obavljanja djelatnosti.

2. Olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u slobodnim zonama

Članak 43.

(1) Smatra se da korisnik zone gradi ili sudjeluje u gradnji objekata infrastrukture u zoni, u smislu odredbe članka 36. Zakona o slobodnim zonama, ako ulaže u prostorne, infrastrukturne, komunalne, energetske, sigurnosne i druge objekte potrebne za djelatnost korisnika zone. To mogu biti zgrade koje služe za gospodarsku djelatnost, za upravu, nadzor i sigurnost, zatim energetski uređaji, hale, hangari, skladišta, objekti za zaštitu okoliša. Objektom se smatraju i oprema i uređaji nužni za funkciju objekta, kao što je slučaj sa signalno sigurnosnim, telekomunikacijskim, elektroenergetskim i sličnim uređajima i opremom. U navedene objekte spadaju i infrastrukturni objekti koji obuhvaćaju ceste, prilaze, pristupe, pruge s uređajima i opremom, zatim obale, lukobrani, uređaji i postrojenja i drugi objekti namijenjeni za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, ukrcaj i iskrcaj robe, operativne površine, objekti, uređaji, postrojenja, instalacije i oprema namijenjena za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, prihvat i opremu zrakoplova i robe, te komunalni objekti u koje spadaju vodovod, kanalizacija, čistoća, plinovod i slično.

(2) Oslobođenje i olakšice za poslovanje u zoni utvrđuje se za dio dobitka koji je ostvaren u zoni, ako porezni obveznik ne obavlja djelatnost isključivo u zoni.

3. Porezne povlastice prema Zakonu o poticanju ulaganja

Članak 43.a.

Porezni obveznik koji koristi porezne povlastice prema Zakonu o poticanju ulaganja, obvezan je uz prijavu poreza na dobit priložiti i presliku Potvrde o dodjeli statusa nositelja poticajnih mjera, prema članku 13. toga Zakona, te godišnje izvješće s podacima propisanim u članku 13. Uredbe o poticanju ulaganja.

4. Knjigovodstveno praćenje poslovanja za korisnike olakšica i oslobođenja

Članak 44.

(1) Porezni obveznici koji koriste olakšicu ili oslobođenje iz članaka 42., 43. i 43.a ovoga Pravilnika, obvezni su osigurati posebno porezno-knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja na način propisan posebnim propisima, Zakonom i ovim Pravilnikom.

(2) Ako porezni obveznici u prijavi poreza na dobit iskazuju olakšicu ili oslobođenje, obvezni su sastaviti i posebni obračun o ostvarenoj dobiti i visini porezne obveze za koju ostvaruju pravo na olakšicu ili oslobođenje i priložiti ga uz prijavu.

(3) Za korištenje prava na olakšicu ili oslobođenje nije bitno ima li porezni obveznik prebivalište ili sjedište na području za koje je propisana olakšica ili oslobođenje, nego obavlja li djelatnost na tom području, za koju je potrebno posebno knjigovodstveno praćenje o ostvarenoj dobiti.

(4) Posebno knjigovodstveno praćenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka obavlja se u slučajevima trajnog obavljanja djelatnosti koje podrazumijeva kontinuirano i stalno obavljanje djelatnosti na jednome mjestu, tj. poduzetnik treba imati najmanje poslovnu jedinicu, pod kojom se razumijeva svako stalno mjesto obavljanja gospodarstvene djelatnosti na način kako to propisuje Opći porezni zakon.

(5) Ako porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka ima prebivalište ili sjedište na području posebne državne skrbi a obavlja prijevozničku, graditeljsku, uslužnu ili drugu djelatnost koja se po naravi posla obavlja i izvan toga područja, može koristiti zakonom propisanu olakšicu za ukupnu djelatnost, jer takve djelatnosti, po svojim obilježjima, nisu određene stalnim mjestom. Iznimno, ako porezni obveznik ima neko stalno mjesto, poslovnu jedinicu, u smislu odredbe stavka 4. ovoga članka, izvan područja od posebne državne skrbi, tada za istu treba posebno utvrditi ostvarenu dobit.

5. Kumuliranje olakšica

Članak 45.

Ako porezni obveznik iz članaka 42., 43. i 43.a. ovoga Pravilnika, stječe mogućnost korištenja više olakšica i oslobođenja, ima pravo na korištenja više olakšice istodobno, tj. ima pravo kumulirati olakšice.

VII. OBRAČUNAVANJE I PLAĆANJE POREZA

1. Porezna prijava

Članak 46.

(1) Porezni obveznik dužan je za razdoblje za koje utvrđuje poreznu obvezu podnijeti poreznu prijavu. Utvrđivanje porezne osnovice i obračun poreza na dobit obavlja se na Obrascu PD - Prijavi poreza na dobit, koja je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju se financijska izvješća (Bilanca i Račun dobiti i gubitka), posebni obračun za korištene olakšice i oslobođenja, izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza na temelju porezne prijave, ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi, te pregled prenesenog gubitka po godinama.

(3) Porezna prijava dostavlja se u jednom primjerku mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obveznika poreza na dobit.

(4) Ako su osobe iz članka 2. stavak 6. Zakona obveznici poreza na dobit za cjelokupnu djelatnost ili samo za dio djelatnosti, podnose Prijavu poreza na dobit za djelatnost za koju su obveznici poreza na dobit. Uz Prijavu poreza na dobit dostavljaju i Bilancu i Račun dobiti i gubitka sastavljene u skladu sa Zakonom o računovodstvu za dio poslovanja za koji se utvrđuje porezna osnovica. Ako se Prijava poreza na dobit sastavlja samo za dio djelatnosti, uz navedena izvješća, dostavljaju se i izvješća sastavljena po posebnim propisima za neprofitne organizacije.

1. 2. Sadržaj porezne prijave

Članak 47.

(1) Prijava poreza na dobit podnosi se na Obrascu PD, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) U Obrazac PD upisuju se podaci o poreznom obvezniku, ili naziv ime i prezime, matični broj (MB) ili matični broj građana (MBG), adresa, broj računa, djelatnost, broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada (cijeli broj), ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave – poreznog obveznika/opunomoćenika/ovlaštenog poreznog savjetnika, porezno razdoblje, nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu primila.

(3) U Prijavi poreza na dobit Obrazac PD upisuju se podaci iz Računa dobiti i gubitka po rednim brojevima kako slijedi:
1. Ukupni prihodi – podatak o visini ukupnog prihoda iz
   Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi
   porezna prijava.
2. Ukupni rashodi – podatak o visini rashoda i troškova iz
   Računa dobiti i gubitka za razdoblje za koje se podnosi
   porezna prijava.
3. Dobit – podatak o visini dobiti iz Računa dobiti i
   gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava
   kao razlika između rednog broja 1 i rednog broja 2, pri
   čemu je redni broj 1 veći od rednog broja 2.
4. Gubitak – podatak o visini gubitka iz Računa dobiti i
   gubitka za razdoblje za koje se podnosi porezna prijava
   kao razlika između rednih brojeva 1 i 2, pri čemu je
   redni broj 2 veći od rednog broja 1.
5. Amortizacija iznad svote propisane u članku 12. stavak
   13. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
   amortizacije utvrđen na način propisan i u članku 22.
   stavak 3. ovoga Pravilnika.
6. Svota 70% troškova reprezentacije propisana u članku 7.
   stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje
   se iznos utvrđen na način propisan i u članku 23. ovoga
   Pravilnika.
7. Svota 30% troškova sredstava za osobni prijevoz
   propisane u članku 7. stavak 1. točka 4. Zakona. Na
   ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
   propisan i članku 25. ovoga Pravilnika.
8. Izuzimanja propisana u članku 7. stavak 1. točke 5. i
   stavci 4. i 5. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
   iznos utvrđen na način propisan i članku 26. ovoga
   Pravilnika.
9. Skrivene isplate dobiti propisane u članku 7. stavak 1.
   točke 6. i stavci 4. i 5. Zakona. Na ovome rednom broju
   upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
   26. ovoga Pravilnika.
10. Troškovi prisilne naplate poreza ili drugih davanja
    propisani u članku 7. stavak 1. točka 7. Zakona. Na
    ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen na način
    propisan i u članku 27. ovoga Pravilnika.
11. Troškovi kazni za prekršaje i prijestupe propisani u
    članku 7. stavak 1. točka 8. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
    članku 28. ovoga Pravilnika.
12. Zatezne kamate između povezanih osoba propisane u
    članku 7. stavak 1. točka 9. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
    članku 29. ovoga Pravilnika.
13. Povlastice i drugi oblici imovinske koristi propisani u
    članku 7. stavak 1. točka 10. Zakona.
14. Rashodi darovanja iznad dopuštenih propisani u članku
    7. stavak 1. točka 11. Zakona. Na ovome rednom broju
    upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
    30. ovoga Pravilnika.
15. Kamate na zajmove dioničara i članova društva koje nisu
    porezno priznati rashod prema odredbama članka 8.
    Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen
    na način propisan i u članku 32. ovoga Pravilnika.
16. Kamate između povezanih osoba. Na ovom rednom broju
    iskazuje se iznos kamata koje nisu porezno priznate
    prema članku 14. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje
    se iznos utvrđen na način propisan i u članku 37. ovoga
    Pravilnika.
17. Rashodi od nerealiziranih gubitaka iz članka 7. stavak
    1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
    iznos utvrđen na način propisan i u članku 21. ovoga
    Pravilnika.
18. Amortizacija iznad stopa propisanih u članku 12. stavci
    5. i 6. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
    utvrđen na način propisan i u članku 22. stavci 1. i 2.
    ovoga Pravilnika.
19. Svota povećanja porezne osnovice koja proistječe iz
    promjene metode utvrđivanja porezne osnovice prema
    članku 16. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
    iznos utvrđen na način propisan i u članku 41. ovoga
    Pravilnika.
20. Svota vrijednosnog usklađenja i otpisa potraživanja
    koja nije porezno priznati rashod prema odredbama
    članka 9. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
    iznos utvrđen na način propisan i u članku 33. ovoga
    Pravilnika.
21. Svota vrijednosnog usklađenja zaliha koja nije porezno
    priznati rashod prema odredbama članka 10. Zakona i
    članka 34. ovoga Pravilnika
22. Svota vrijednosnog usklađenja financijske imovine koja
    nije porezno priznata prema odredbama članka 10.
    Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos utvrđen
    na način propisan i u članku 35. ovoga Pravilnika.
23. Svota troškova rezerviranja koja se porezno ne priznaje
    prema odredbama članka 11. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
    članku 36. ovoga Pravilnika.
24. Svota povećanja porezne osnovice za sve druge rashode
    koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti prema
    članku 7. stavak 1. točka 13. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u
    članku 31. Pravilnika.
25. Povećanje dobiti za ostale prihode. Na ovome rednom
    broju iskazuju se povećanja dobiti ili smanjenja
    gubitka za prihode koji nisu iskazani računovodstvenoj
    dobiti a uključuju se u poreznu osnovicu.
26. Ukupna svota povećanja dobiti ili smanjenja gubitka. Na
    ovome rednom broju upisuje se ukupni iznos od rednog
    broja 5 do rednog broja 25.
27. Prihodi od dividendi i udjela u dobiti prema članku 6.
    stavak 1. točka 1. Zakona. Na ovome rednom broju
    upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
    12. ovoga Pravilnika.
28. Prihodi od nerealiziranih dobitaka prema članku 6.
    stavak 1. točka 2. Zakona. Na ovome rednom broju
    upisuje se iznos utvrđen na način propisan i u članku
    13. ovoga Pravilnika.
29. Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja prema
    članku 6. stavak 1. točka 3. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuju prihodi od otpisanih potraživanja koja
    nisu bila porezno priznati rashod.
30. Ostali rashodi prethodnih razdoblja prema članku 6.
    stavak 2. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se
    iznos utvrđen na način propisan i članku 20. ovoga
    Pravilnika
31. Smanjenje dobiti za ostale prihode. Na ovome rednom
    broju iskazuju se prihodi i druga povećanja porezne
    osnovice koja nisu iskazana u računovodstvenoj dobiti,
    te rashodi koji su kao privremeno porezno nepriznati
    bili uključeni u poreznu osnovicu u ranijim
    razdobljima, a ne iskazuju se posebno na drugom rednom
    broju.
32. Iznos za koji se smanjuje dobit zbog promjene metode
    utvrđivanja porezne osnovice prema članku 16. Zakona.
    Na ovaj redni broj podatak upisuje fizička osoba koja
    je od poreznog obveznika poreza na dohodak postala
    obveznik porez na dobit za ispravak porezne osnovice
    utvrđen prema članku 41. ovoga Pravilnika.
33. Trošak amortizacije iz prethodnih razdoblja prema
    članku 6. stavak 1. točka 4. Zakona. Na ovome rednom
    broju upisuje se iznos amortizacije koja nije bila
    porezno priznata zbog odstupanja od propisane metode i
    propisanih amortizacijskih stopa.
34. Ukupan iznos državnih potpora za istraživačko-razvojne
    projekte i za obrazovanje i izobrazbu, te olakšice za
    zapošljavanje, prema članku 6. stavak 1. točka 5.
    Zakona.
34.1. Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu. Na ovome
      rednom broju iskazuje se iznos državne potpore koju
      porezni obveznik ostvaruje za obrazovanje i izobrazbu
      u visini i na način propisan u članku 14. ovoga
      Pravilnika.
34.2. Državna potpora za istraživačko razvojne projekte. Na
      ovome rednom broju iskazuje se iznos državne potpore
      koju porezni obveznik ostvaruje za istraživačko-
      razvojne projekte na način propisan u članku 15.
      ovoga Pravilnika.
34.3. Olakšice za zapošljavanje. Na ovome rednom broju
      iskazuje se neiskorišteni iznos porezne olakšice za
      plaće i doprinose na plaću novih zaposlenika za
      razdoblje za koje se utvrđuje porez, a koja je
      isplaćena do dana podnošenja porezne prijave, na
      temelju odredbe članka 6. stavak 1. točka 6. Zakona o
      porezu na dobit (»Narodne novine« broj 177/04), koja
      se primjenjivala do 31. prosinca 2006.
35. Ukupna svota smanjenja dobiti ili povećanja gubitka. Na
    ovome rednom broju iskazuje se ukupna svota od rednog
    broja 27 do rednog broja 34 za koju se smanjuje dobit
    ili povećava gubitak.
36. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Na ovom
    rednom broju iskazuje se podatak o poreznoj dobiti ili
    poreznom gubitku nakon što su podaci s rednih brojeva 3
    i/ili 4 povećani i/ili smanjeni. Porezna dobit dobije
    se tako da se rednom broju 3 pribroji redni broj 26 i
    oduzme redni broj 35. Ako je predznak pozitivan,
    postoji porezna dobit. Porezna dobit postoji i ako se
    dobije svota s pozitivnim predznakom nakon što se
    računovodstveni gubitak s rednog broja 4 smanji za
    redni broj 26 i poveća za redni broj 35.
37. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se
    iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja prema
    članku 17. Zakona, za koji se smanjuje redni broj 36.
38. Porezna osnovica. Podatak za ovaj redni broj izračuna
    se tako da se redni broj 36 smanji za redni broj 37, a
    rezultat ima pozitivan predznak.
39. Dobit/gubitak nakon povećanja i smanjenja. Ovaj redni
    broj može imati pozitivan predznak ako je iskazana
    porezna dobit ili negativan predznak ako je iskazan
    porezni gubitak. Na ovom rednom broju iskazuje se
    podatak ako postoji porezni gubitak te ako je preneseni
    gubitak na rednom broju 40 veći od porezne osnovice
    nakon povećanja i smanjenja.
40. Preneseni gubitak. Na ovome rednom broju iskazuje se
    iznos prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema
    članku 17. Zakona, a za koji se smanjuje ili povećava
    redni broj 39.
41. Porezni gubitak za prijenos. Na ovome rednom broju
    iskazuje se gubitak koji se prenosi u naredno
    razdoblje, a koji preostane nakon iskorištenog iznos
    prenesenog gubitka iz prethodnih razdoblja, prema
    članku 17. Zakona, te za koji se smanjuje ili povećava
    redni broj 39. Podatak na ovom rednom broju postoji ako
    redni broj 39 ima negativan predznak te ako ima
    pozitivan predznak, ali je manji od rednog broja 40.
42. Porezna osnovica. Na ovome rednom broju iskazuje se
    podatak s rednog broja 38.
43. Porezna stopa. Na ovome rednom broju upisuje se broj
    20, tj. porezna stopa 20%, iz članka 28. Zakona
44. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
    porezne obveze koji se dobije se kada se redni broj 42
    pomnoži sa stopom na rednom broju 43.
45. Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike na
    područjima posebne državne skrbi. Na ovome rednom broju
    iskazuje se ukupni iznos za koji se smanjuje porezna
    obveza poreznim obveznicima s područja posebne državne
    skrbi prema članku 42. ovoga Pravilnika. Iznos na ovome
    rednom broju kao i iznosi na pojedinim rednim
    podbrojevima ne mogu biti veći od porezne obveze
    iskazane na rednom broju 44.
45.1. Područje prve skupine. Na ovome rednom broju iskazuju
      podatak porezni obveznici s područja prve skupine
      koji su oslobođeni od plaćanja poreza na dobit prema
      42. ovoga Pravilnika. Iznos olakšice izračunava se
      tako da se na ostvarenu dobit od obavljanja
      djelatnosti na navedenom području primijeni propisana
      stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni
      broj
45.2. Područje druge skupine. Na ovome rednom broju
      iskazuju podatak porezni obveznici s područja druge
      skupine koji plaćaju se porez na dobit po stopi 25%
      od propisane stope prema članku 42. ovoga Pravilnika,
      odnosno po stopi 5%. Iznos olakšice izračunava se
      tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
      djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 15%
      i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj
45.3. Područje treće skupine. Na ovome rednom broju
      iskazuju podatak porezni obveznici s područja treće
      skupine koji plaćaju porez na dobit po stopi 75% od
      propisane stope prema članku 42. ovoga Pravilnika,
      odnosno po stopi od 15%. Iznos olakšice izračunava se
      tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
      djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 5%
      i dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj.
46. Oslobođenja za porezne obveznike na području Grada
    Vukovara. Na ovome rednom broju upisuju podatak porezni
    obveznici s područja Grada Vukovara koji su oslobođeni
    plaćanja poreza na dobit prema članku 42. ovoga
    Pravilnika. Iznos olakšice izračunava se tako da se na
    ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na navedenom
    području primijeni propisana stopa 20% i dobiveni iznos
    upisuje se na ovaj redni broj. Dobiveni iznos ne može
    biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44.
47. Olakšice za porezne obveznike u brdsko-planinskim
    područjima. Na ovome rednom broju iskazuje se podatak o
    olakšicama za porezne obveznike s brdsko-planinskih
    područja koji plaćaju porez na dobit po stopi 75% od
    propisane stope prema članku 42. ovoga Pravilnika
    odnosno po stopi 15 %. Iznos olakšice izračunava se
    tako da se na iznos ostvarene dobiti od obavljanja
    djelatnosti na navedenom području primijeni stopa 5% i
    dobiveni iznos olakšice upisuje na ovaj redni broj.
    Dobiveni iznos ne može biti veći od porezne obveze
    iskazane na rednom broju 44.
48. Ukupne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike u
    slobodnim zonama. Na ovaj redni broj upisuje se iznos
    za koji se umanjuje porezna obveza za porezne obveznike
    koji djelatnost obavljaju u slobodnim zonama prema
    članku 43. ovoga Pravilnika. Dobiveni iznosi na ovom
    rednom broju i pojedinim rednim podbrojevima ne mogu
    biti veći od porezne obveze iskazane na rednom broju 44
48.1. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema
      članku 43. ovoga Pravilnika. Na ovom rednom broju
      upisuje se podatak o iznosu olakšice za korisnike
      slobodne zone iz Zakona o slobodnim zonama, koji
      plaćaju porez na dobit u visini 50% od propisane
      stope, odnosno po stopi od 10%. Iznos olakšice
      izračunava se tako da se na iznos ostvarene dobiti od
      obavljanja djelatnosti na navedenome području
      primijeni stopa 10% i dobiveni iznos olakšice upisuje
      na ovaj redni broj
48.2. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema
      članka 43. ovoga Pravilnika. Na ovome rednom broju
      upisuje se podatak o iznosu olakšice za korisnike
      slobodne zone koji sudjeluju u izgradnji
      infrastrukturnih objekata u zoni u vrijednosti većoj
      od 1.000.000,00 kuna. Ovi porezni obveznici
      oslobođeni su poreza na dobit u visini uloženih
      sredstava. To znači da se na ovom rednom broju
      upisuje iznos koji ne može biti veći od iznosa
      uloženih sredstava niti od iznosa porezne obveze
      iskazane na rednom broju 44. Ako je vrijednost
      uloženih sredstava veća od iznosa porezne obveze,
      upisuje se iznos porezne obveze, a razlika se koristi
      u narednim poreznim razdobljima
48.3. Svota olakšice za korisnike slobodne zone prema
      članku 43. ovoga Pravilnika. Na ovome rednom broju
      upisuju podatak porezni obveznici koji djelatnost
      obavljaju u slobodnim zonama na području Vukovarsko-
      srijemske županije koji su oslobođeni plaćanja poreza
      na dobit. Iznos olakšice izračunava se tako da se na
      ostvarenu dobit od obavljanja djelatnosti na
      navedenome području primijeni propisana stopa 20% i
      dobiveni iznos upisuje se na taj redni broj
49. Ukupno poticaji ulaganja. Na ovome rednom broju
    iskazuje se iznos za koji se umanjuje porezna obveza
    poreza na dobit s naslova poticanja ulaganja temeljem
    stečenih prava prema članku 15. stavak 3. Zakona o
    poticanju ulaganja (»Narodne novine« broj 138/06).
    Dobiveni iznosi na pojedinim rednim brojevima ne mogu
    biti veći od porezne obveze iskazane na ovome rednom
    broju i na rednom broju 44.
49.1. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica se naslova
      smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja
      ulaganja u iznosu najmanje 4 milijuna kuna, koji
      plaćaju porez na dobit po stopi 10%. Iznos olakšice
      izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni
      stopa 10% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni
      broj
49.2. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova
      smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja
      ulaganja u iznosu najmanje 10 milijuna kuna koji
      plaćaju porez na dobit po stopi 7%. Iznos olakšice
      izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni
      stopa 13% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni
      broj.
49.3. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova
      smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja
      ulaganja u iznosu najmanje 20 milijuna kuna, koji
      plaćaju porez na dobit po stopi 3%. Iznos olakšice
      izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni
      stopa 17% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni
      broj.
49.4. Na ovome rednom broju upisuje se olakšica s naslova
      smanjenja porezne obveze za nositelje poticanja
      ulaganja u iznosu najmanje 60 milijuna kuna, koji
      plaćaju porez na dobit po stopi 0%. Iznos olakšice
      izračunava se tako da se na ostvarenu dobit od
      obavljanja djelatnosti na navedenome području
      primijeni propisana stopa 20% i dobiveni iznos
      upisuje se na ovaj redni broj.
50. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupan iznos poticaja
    ulaganja prema Zakonu o poticanju ulaganja (»Narodne
    novine« broj 138/06.
50.1. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se
      smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini
      protuvrijednosti kuna do 1,5 milijuna eura, nositelju
      poticajnih mjera, stopa poreza na dobit umanjuje se
      za 50% od propisane stope poreza na dobit, te plaćaju
      porez na dobit po stopi od 10% u razdoblju do 10
      godina od godine početka ulaganja, uz uvjet otvaranja
      najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s
      ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri godine nakon
      stjecanja statusa nositelja poticajnih mjera, odnosno
      početka ulaganja. Iznos olakšice izračunava se tako
      da se na ostvarenu dobit primijeni stopa 10% i
      dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni broj.
50.2. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se
      smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini
      protuvrijednosti kuna od 1,5 do 4 milijuna eura,
      nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit
      umanjuje se za 65% od propisane stope poreza na
      dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 7% u
      razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz
      uvjet otvaranja najmanje 30 novih radnih mjesta
      povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri
      godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih
      mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice
      izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni
      stopa 13% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni
      broj.
50.3. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se
      smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini
      protuvrijednosti kuna od 4 do 8 milijuna eura,
      nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit
      umanjuje se za 85% od propisane stope poreza na
      dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 3% u
      razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz
      uvjet otvaranja najmanje 50 novih radnih mjesta
      povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri
      godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih
      mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice
      izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni
      stopa 17% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni
      broj.
50.4. Na ovom rednom broju iskazuje se iznos za koji se
      smanjuje porezna obveza na temelju ulaganja u visini
      protuvrijednosti kuna preko 8 milijuna eura,
      nositelju poticajnih mjera, stopa poreza na dobit
      umanjuje se za 100% od propisane stope poreza na
      dobit, te plaćaju porez na dobit po stopi od 0% u
      razdoblju do 10 godina od godine početka ulaganja, uz
      uvjet otvaranja najmanje 75 novih radnih mjesta
      povezanih s ulaganjem, i to unutar razdoblja od tri
      godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih
      mjera, odnosno početka ulaganja. Iznos olakšice
      izračunava se tako da se na ostvarenu dobit primijeni
      stopa 20% i dobiveni iznos upisuje se na ovaj redni
      broj.
51. Na ovom rednom broju iskazuje se ukupni iznos poticaja
    ulaganja, stečenih prema Zakonu o poticanju ulaganja
    (»Narodne novine«, broj 73/00.) iskazanih na rednom
    broju 49 i prema Zakona o poticanju ulaganja (»Narodne
    novine««, broj 138/06) iskazanih na rednom broju 50.
52. Na ovome rednom broju iskazuje se ukupni iznos svih
    olakšica, oslobođenja i poticaja iskazanih na rednim
    brojevima 45. 46, 47, 48 i 51.
53. Porezna obveza. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
    koji se izračuna tako da se od rednog broja 44 oduzme
    redni broj 52.
54. Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu prema članku
    30. Zakona. Na ovome rednom broju upisuje se iznos
    plaćenog poreza u inozemstvu utvrđen na način propisan
    i u članku 52. ovoga Pravilnika
55. Porezna obveza za uplatu. Iznos poreza za uplatu
    utvrđuje se tako da se od rednog broja 53 oduzme redni
    broj 54. Ako je redni broj 54 veći od rednog broja 53.
    tada se upisuje 0,00.
56. Uplaćeni predujmovi. Na ovome rednom bruju upisuje se
    podatak u uplaćenim predujmovima poreza na dobit.
57. Razlika za uplatu. Podatak za ovaj redni broj dobije se
    kada se od rednog broja 55 oduzme redni broj 56
58. Razlika za povrat. Podatak za ovaj redni broj dobije se
    kada se od rednog broja 56 oduzme redni broj 55
59. Predujmovi za sljedeće porezno razdoblje. Podatak za
    ovaj redni broj izračuna se tako da se porezna obveza
    iskazana na rednom broju 53 podijeli s brojem mjeseci
    poslovanja u poreznom razdoblju za koje se podnosi
    prijava poreza na dobit.

1.3. Utvrđivanje i plaćanje predujmova

Članak 48.

(1) Mjesečni predujam poreza na dobit utvrđuje se razmjerno visini porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu.

(2) Porezna uprava može na temelju zahtjeva poreznog obveznika i/ili obavljenog nadzora i/ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže, rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje obvezuje poreznog obveznika od dana konačnosti do podnošenja nove porezne prijave.

(3) Porezna uprava može rješenjem utvrditi za pojedine mjesece poreznog razdoblja različitu visinu predujma poreznim obveznicima koji obavljaju djelatnost sa sezonskim obilježjem. Rješenjem Porezne uprave o različitim visinama mjesečnih predujmova mora se osigurati da ukupni iznos mjesečnih predujmova odgovara iznosu koji bi se naplatio pri ravnomjernoj naplati predujmova tijekom poreznog razdoblja.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka fizičke osobe iz članka 2. stavci 3. i 4. Zakona, koje podnesu zahtjev da će umjesto poreza na dohodak plaćati porez na dobit, predujam poreza na dobit u prvoj godini plaćaju u visini predujma poreza na dohodak utvrđenog na temelju porezne prijave za godinu u kojoj je zahtjev podnesen.

(5) Porezni obveznik može zatražiti izmjenu visine predujma pisanim zahtjevom upućenim nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu radi donošenja rješenja o novoj visini predujma. U zahtjevu treba navesti razloge za izmjenu visine predujma. Ako se radi o znatnijem padu poduzetničke aktivnosti u tekućoj odnosno prema prethodnoj poslovnoj godini, porezni obveznik dostavlja temeljna financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (Bilancu i Račun dobiti i gubitka). Porezna će uprava na temelju uvida u financijska izvješća, odnosno na temelju inspekcijskog nadzora, ako to ocijeni potrebnim, uvažiti ili odbaciti zahtjev poreznog obveznika. Ako se radi o padu poduzetničke aktivnosti zbog nastale materijalne štete uzrokovane višom silom (požar, potres, poplava, ratna razaranja, terorističke akcije, uništenje imovine poreznog obveznika nakon provalne krađe ili sl.), Porezna uprava može riješiti zahtjev poreznog obveznika na osnovi zapisnika mjerodavnog tijela koje provodi postupak utvrđivanja visine štete, odnosno istražni postupak.

(6) Porezni obveznici iz članka 21. stavak 1. točka 1. i članka 22. Zakona nisu dužni plaćati predujmove poreza na dobit za razdoblje u kojem ne plaćaju porez na dobit, a to znači deset godina od početka 2005. godine.

(7) Porezni obveznik u stečaju ne plaća predujmove poreza na dobit.

(8) Ako je pravni prednik po bilanci pripajanja, spajanja ili podjele iskazao obvezu poreza na dobit, pravni sljednik tu obvezu plaća u roku iz članka 32. stavak 2. Zakona. Visina predujma utvrđuje se od dana pripajanja, spajanja ili podjele do kraja poreznog razdoblja za pravnog sljednika.

(9) Porezni obveznik koji prema članku 34. stavak 3. Zakona nije dužan plaćati predujmove, može ih plaćati prema vlastitoj odluci.

VIII. POREZ PO ODBITKU

1. Predmet oporezivanja porezom po odbitku

Članak 49.

(1) U naknade prema članku 31. Zakona, za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva, spadaju i naknade za ustupanje prava na uporabu intelektualnog vlasništva koje obuhvaćaju zaštitu prava na reprodukciju književnih, umjetničkih i znanstvenih djela, kinematografskih djela, patenata, zatim prava na uporabu imena proizvoda i zaštitnih znakova, dizajna ili modela, planova, nacrta, tajnih formula ili postupaka, prava na uporabu industrijskog, komercijalnog ili znanstvenog iskustva, prava na patent, licenciju, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodnu formulu, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo, koja su prava zaštićena pravnim propisima i običajima kojima se regulira njihovo stjecanje i uporaba. Ako naknada podliježe obvezi plaćanja poreza na dodanu vrijednost, porez po odbitku plaća se na osnovicu bez poreza na dodanu vrijednost.

(2) Usluga istraživanja tržišta iz članka 31. stavak 6. Zakona podrazumijeva način prikupljanja tržišnih informacija, određivanje obilježja tržišta, mjerenje potencijala tržišta, analizu udjela u tržištu, analizu prodaje, istraživanje trendova poslovanja, kratkoročna i dugoročna predviđanja, ispitivanje ponuda konkurencije, istraživanje cijena, testiranje novih i postojećih proizvoda na tržištu. U usluge istraživanja tržišta ne spadaju usluge promidžbe i reklame.

(3) Porez po odbitku ne plaća se na kamate plaćene za financijski najam dobara.

(4) Uslugama poslovnog savjetovanja iz članka 31. stavak 6. Zakona smatra se svaki oblik poslovnog savjeta ili konzultacije.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ne smatra se uslugama poslovnog savjetovanja održavanje tečajeva, seminara, radionica i sličnih metoda poučavanja, zatim usluge inženjera, arhitekata i slične usluge koje za rezultat imaju pisane podloge o postupanju (idejni i izvedbeni projekti, nacrti, upute i druge isprave o postupanju). Nadalje, ne smatraju se uslugama poslovnog savjetovanja usluge koje se zaračunavaju kao usluge posredovanja i zastupanja u nekom poslu, usluge koje se oporezuju prema članku 14. stavak 1. točka 3. Zakona o porezu na dohodak te usluge korištenja raznih baza podataka.

(6) Ako se obveza za kamate iz članka 31. stavak 4. Zakona podmiruje bez stvarnog plaćanja, kamate se smatraju plaćenima i podliježu plaćanju poreza po odbitku.

(7) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se u slučajevima kada s državom u kojoj inozemni primatelj naknade ima sjedište nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(8) Porezni obveznik iz članka 31. stavak 2. Zakona, dužan je mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i plaćenom porezu, kao i primijenjenoj stopi poreza po odbitku, istovremeno s predajom porezne prijave poreza na dobit.

2. Obveznik poreza po odbitku

Članak 50.

(1) Poreznim obveznikom u smislu članka 31. Zakona smatra se svaki tuzemni isplatitelj koji plaća naknade inozemnim osobama, poduzetnicima koje nisu fizičke osobe.

(2) Ako inozemna osoba kojoj pripada pravo na naknade iz članka 31. Zakona ima u tuzemstvu registriranu poslovnu jedinicu, a naknada se kao prihod pripisuje tuzemnoj poslovnoj jedinici, ne plaća se porez po odbitku.

(3) Ako tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika plaća poduzetniku osnivaču u inozemstvo naknade iz članka 31. Zakona, plaća se porez po odbitku. Porez po odbitku plaća se i ako se obveza rješava na način koji nije plaćanje.

(4) Tuzemni isplatitelj naknada obvezan je nerezidentima pri svakoj isplati naknada, sukladno članku 31. Zakona, obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku u skladu s odredbama Zakona, ako ti nerezidenti imaju sjedište u državama s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(5) Ispostava Porezne uprave mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja izdaje, na zahtjev nerezidenta, potvrdu o porezu plaćenom u Republici Hrvatskoj.

3. Plaćanje poreza po odbitku

Članak 51.

(1) Tuzemni isplatitelj naknada od kojih se utvrđuje porez po odbitku prema članku 31. Zakona nerezidentima koji su rezidenti država s kojima Republika Hrvatska primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, obvezan je prilikom isplate obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku na način određen ugovorom i Zakonom.

(2) Ako Republika Hrvatska ima s državom čiji je porezni obveznik rezident sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odredbe ugovora primjenjivat će se na način propisan stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga članka.

(3) Prava iz Ugovora ostvaruju se temeljem obrazaca, ovisno o vrsti isplate:
1. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat više
   plaćenog poreza na dividende prema Ugovoru o
   izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike
   Hrvatske i —————«
2. »Zahtjev za povrat više plaćenog poreza na kamate prema
   Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između
   Republike Hrvatske i —————«
3. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od
   porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na
   licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
   oporezivanja između Republike Hrvatske i —————«
4. »Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od
   porezne obveze ili povrat više plaćenog poreza na
   naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj
   prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
   između Republike Hrvatske i —————«.

(4) Ako se pri isplati naknada iz članka 31. Zakona ne plaća porez po odbitku na temelju primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primatelj naknade može umjesto obrasca Zahtjeva iz stavka 3. dostaviti samo potvrdu o rezidentnosti od nadležnog inozemnog poreznog tijela.

(5) Za primjenu odredaba iz ugovora, obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadležnog inozemnog poreznog tijela. Ovjereni zahtjev podnosi se za svaku isplatu. Iznimno, ako se radi o učestalim isplatama, ovjereni se Zahtjev podnosi pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih dvanaest (12) mjeseci.

(6) Obrasci iz stavka 3. ovoga članka sastoje se od četiri primjerka: primjerka za podnositelja zahtjeva, primjerka za isplatitelja, primjerka za inozemno porezno tijelo i primjerka za Poreznu upravu Republike Hrvatske. Odgovarajući obrazac podnositelj zahtjeva – nerezident obvezan je ovjeriti pri poreznom tijelu države čiji je rezident. Jedan primjerak obrasca namijenjen je inozemnom poreznom tijelu, drugi je namijenjen podnositelju zahtjeva, a preostala dva primjerka ovjerenog obrasca s ispunjenim podacima o podnositelju zahtjeva, izjavom podnositelja zahtjeva, vrsti djelatnosti, trajanju djelatnosti, predmetu ugovora, priloženim ispravama i drugo podnositelj zahtjeva dostavlja tuzemnom isplatitelju naknade. Tuzemni isplatitelj pri isplati naknade jedan primjerak obrasca dostavlja Poreznoj upravi, a drugi primjerak zadržava za svoje potrebe.

(7) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj raspolaže s primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, primijenit će odgovarajuće odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

(8) Ako u trenutku isplate naknade nerezidentu tuzemni isplatitelj ne raspolaže ovjerenim primjercima obrasca Zahtjeva ili potvrde prema stavcima 3. i 4. ovoga članka, obvezan je prilikom isplate naknade primijeniti odredbe tuzemnog zakona.

(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka nerezident može u roku tri godine od isteka godine u kojoj je naknada isplaćena dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb, ovjereni obrazac Zahtjeva radi povrata više plaćenog poreza u odnosu na porez koji je prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja trebao biti plaćen.

(10) Za vođenje evidencije o postupanju po zahtjevima u slučajevima iz stavka 6. ovoga članka nadležni su Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured Zagreb.

(11) Tuzemni isplatitelj iz stavka 1. ovoga članka dužan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostaviti pregled svih isplaćenih naknada s podacima o nazivu inozemnog primatelja, datumu i iznosu isplate i uplaćenom porezu te primijenjenoj stopi poreza po odbitku istodobno s predajom porezne prijave poreza na dobit.

(12) Obrasci Zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka sastavni su dio ovoga Pravilnika.

IX. URAČUNAVANJE POREZA PLAĆENOG U INOZEMSTVU

Članak 52.

(1) Ako tuzemni porezni obveznik obavlja djelatnost u inozemstvu preko poslovne jedinice ili ostvaruje prihode po nekoj drugoj osnovi na koje plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez, tako plaćeni porez u inozemstvu uračunat će se u tuzemni porez do propisanog iznosa.

(2) Ako porezni obveznik plaća porez na dobit ili njemu istovrsni porez u više različitih država, ukupno plaćeni porezi uračunat će mu se u tuzemni porez do propisanog iznosa.

(3) Iznos inozemnog poreza koji se može uračunati u tuzemni porez izračunava se tako da se na prihode ili dobit ostvarenu u inozemstvu primijeni tuzemna porezna stopa, te tako dobiveni iznos predstavlja najviši iznos koji se može uračunati. Ako je u inozemstvu porez plaćen po stopi nižoj od 20%, tada se u tuzemni porez uračunava stvarno plaćeni porez.

(4) Dodatna umanjenja iz članka 30. stavka 2. Zakona jesu poticaji u obliku poreznih olakšica ili oslobođenja iz članaka 42., 43. i 43.a ovoga Pravilnika, propisani posebnim propisima.

(5) U svrhu korištenja prava na uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu, uz poreznu prijavu prilaže se dokaz o porezu plaćenom u inozemstvu. Ako se taj dokaz ne može pribaviti do dana podnošenja porezne prijave, dostavlja se najkasnije u roku 60 dana nakon proteka roka za predaju porezne prijave u inozemstvu.

(6) Porezni obveznik koji u inozemstvu ima poslovnu jedinicu dostavlja poreznu prijavu za ukupno poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu, a u privitku porezne prijave obračun poreza koji se uračunava u tuzemni porez.

(7) Porezni obveznik podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave i ovjereni preslik porezne prijave podnesene u inozemstvu (ovjerava porezno tijelo ili ovlašteni porezni savjetnik), ovjereni prijevod te porezne prijave.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

(1) Pri isplati naknada za poslovno savjetovanje koje je obavljeno do kraja 2004. godine, ne primjenjuje se članak 31. stavak 1. Zakona, a u skladu s člankom 39. Zakona.

(2) Poslovnim savjetovanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se savjetovanje koje je obavljeno i evidentirano kao trošak do 31. prosinca 2004. Ako usluge poslovnog savjetovanja nisu u cijelosti obavljene, smatraju se obavljenima u dijelu u kojem su obavljene i evidentirane kao trošak do 31. prosinca 2004. Obavljenim uslugama poslovnog savjetovanja smatraju se i usluge koje nisu obavljene a plaćene su do 31. prosinca 2004.

(3) Odredbe članaka 42. i 43. ovoga Pravilnika primjenjuju se do dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 90/05).

(4) Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama Zakona o porezu na dobit, brisana su oslobođenja i olakšice iz članaka 21., 22., 23. i 24. Zakona i stavka 3. ovoga članka i propisane su u posebnim propisima. Brisane olakšice iz članka 21. Zakona propisane su u članku 13.a. Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine« br. 44/96, 57/96,124/97, 78/99, 73/00, 07/00, 127/00, 88/02, 42/05 i 90/05); iz članka 22. Zakona propisane su u članku 30.a. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (»Narodne novine« br. 44/01 i 90/05); iz članka 23. Zakona propisane su u članku 7.b. Zakona o brdsko-planinskim područjima (»Narodne novine« br. 12/02, 32/02, 117/03, 42/05 i 90/05) i iz članka 24. Zakona propisane su u članku 7.b. stavci 2. i 3. Zakona o slobodnim zonama (»Narodne novine« br. 44/96 i 92/05).

(5) Porezni obveznici koji imaju pravo na smanjenje porezne osnovice za neiskorišteni dio olakšice za svotu plaća i doprinosa na plaću novih zaposlenika za razdoblje za koje se utvrđuje porez na dobit, a koja je isplaćena do dana podnošenja porezne prijave, i porezni obveznici koji imaju pravo na smanjenje porezne obveze s naslova poticanja ulaganja, stečenih na temelju odredbi članka 6. stavak 1. točka 6, Zakona, mogu to pravo koristiti do isteka prava.

Članak 54.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o porezu na dobit (»Narodne novine« br. 1/05 i 14/05).

(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

OBRASCI

Obrazac PD

Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Obrazac DIVIDENDE

Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Obrazac KAMATE

Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Obrazac LICENCE

Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Obrazac OSTALI DOHODAK

Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


Kliknite na sliku da biste je vidjeli u izvornoj veličini


NAPOMENA, NN 133/07

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit

Članak 16.: Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama« a primjenjuje se i na porezne obveznike koji podnose prijavu poreza na dobit za 2007. u 2008. godini.