UDRUGA POSLODAVACA OBRTNIKA, MALIH I SREDNJIH

PODUZETNIKA, ŠTEDNO KREDITNIH ZADRUGA I STRANIH

PREDSTAVNIŠTAVA HRVATSKE

( U M P H )

I

HRVATSKI SINDIKAT MALE PRIVREDE, OBRTNIŠTVA, USLUŽNIH DJELATNOSTI I STRANIH PREDSTAVNIŠTAVA ( H S M P )

KOLEKTIVNI UGOVOR

2007.

Na temelju odredbe članka 194. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 137/04)

Udruga poslodavaca obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, štedno kreditnih zadruga i stranih predstavništava Hrvatske (u daljnjem tekstu: Udruga poslodavaca), u svoje ime i u ime svojih članova, zastupana po Ivanu Obadu predsjedniku Udruge poslodavaca

i

Hrvatski sindikat male privrede, obrtništva, uslužnih djelatnosti i stranih predstavništava (u daljnjem tekstu: Sindikat), u svoje ime i u ime svojih članova, zastupan po predsjednici Blagici Kramar, sklopili su u Zagrebu, 27.studenog 2007.

K O L E K T I V N I U G O V O R

POSLODAVACA I RADNIKA

u obrtu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Kolektivni Ugovor Poslodavaca i radnika u obrtu (u daljnjem tekstu: Ugovor), obvezuje i primjenjuje se na stranke koje su ga sklopile, kao i na sve naknadno priključene članove u djelatnosti obrtništva Ovaj Ugovor obvezuje i sve osobe koje su pristupile Kolektivnom Ugovoru, te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila ovom Ugovoru.

Članak 2.

Ovim se Ugovorom uređuje: područje primjene,zasnivanje radnog odnosa,probni rad,otkaz Ugovora o radu i otkazni rokovi,zaštita života i zdravlja radnika,rad sa skraćenim radnim vremenom,na poslovima od štetnog utjecaja,zaštita majčinstva,odmori i dopusti,noćni rad,radno vrijeme,plaće i naknade plaće,materijalna prava radnika naknada učenicima i studentima na praktičnoj obuci,obrazovanje i osposobljavanje za rad,uvjeti za rad sindikata,pravila o štrajku, rješavanje sporova između stranaka potpisnica,individualno rješavanje radnih sporova,prijelazne i završne odredbe

Članak 3.

Na zahtjev Sindikata mogu se pokrenuti pregovori o mogućnostima
povoljnijeg uređenja uvjeta rada sklapanjem Kolektivnog Ugovora s pojedinim poslodavcem.

II. PODRUČJE PRIMJENE

Članak 4.

Ovaj se Ugovor primjenjuje na radnike, bez obzira jesu li temeljem Ugovora o radu zasnovali radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, s punim ili nepunim radnim vremenom u djelatnosti obrtništva, na cijelom teritoriju Republike Hrvatske.

Članak 5.

(1)
Pod pojmom “radnik” u smislu ovoga Ugovora razumijeva se svaka fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.
(2)
Pod pojmom “poslodavac” u smislu ovoga Ugovora razumijeva se svaka fizička osoba i pravna osoba za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove u smislu odredbe članka 1. Zakona o obrtu.

III. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Članak 6.

(1)
Prije zasnivanja radnog odnosa mogu se provjeriti stručne i druge radne sposobnosti radnika.
(2)
Pri provjeri stručnih i drugih radnih sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka zatražit će se od radnika da praktičnim radom pokaže koliko vlada stručnim i drugim vještinama potrebnim za rad na određenim poslovima (npr. brzina i točnost obavljanja određenih radnih operacija, sposobnost pronalaženja i otklanjanja kvara na stroju, provjera znanja stranog jezika, brzina i kvaliteta obavljanja drugoga radnoga zadatka i sl.).

1. PROBNI RAD

Članak 7.

(1.)Ovisno o stupnju stručne spreme, probni rad može trajati najduže: -pet mjeseci za radnike s VI., VII. ili VIII. stupnjem stručne spreme; -četiri mjeseca za radnike s IV. -tri mjeseca za radnike s III. stupnjem stručne spreme; -dva mjeseca za sve ostale radnike.

(2.) Provjeru stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada provodi Poslodavac. (3.) Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti radnika tijekom probnog rada tj. provodi se nadzor nad radnikovim radom, uvidom u rezultate njegova rada, praćenjem njegove radne discipline i odnosa prema drugim radnicima, te na druge načine pogodne za stjecanje uvida u stručne i radne sposobnosti radnika. (4.) Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do isteka propisanog ili ugovorenog trajanja probnog rada. (5.) Ako do isteka roka iz stavka 4. ovoga članka radniku nije priopćena negativna ocjena njegova rada, smatra se da je zadovoljio na probnom radu.

IV. OTKAZ UGOVORA O RADU I OTKAZNI ROKOVI

Članak 8.

(1.)U slučaju da radni odnos prestaje na zahtjev radnika otkazni rok je za sve radnike 30 dana.

(2)
U slučaju redovitog otkaza, kada radni odnos otkazuje poslodavac, otkazni rok je:
dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od godinu dana: mjesec dana , ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno godinu dana: mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvije godine: dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno pet godina: dva mjeseca i dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno deset godina; tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina; Otkazni rok iz stavka 2. ovog članka radniku koji je kod istog poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec ako je navršio 55 godina života.
(3)
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo na odsutnost s rada s naknadom plaće radi traženja novog zaposlenja 4 sata tjedno.
(4)
Radniku kojemu se Ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u st. 2. ovog članka

V. ZAŠTITA ŽIVOTA I ZDRAVLJA RADNIKA

Članak 9.

(1.) Poslodavac je dužan primjenjivati propise s područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređenju zaštite na radu.

(2.) Poslodavac je obvezan poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za sprečavanje rizika na radu, pružanje informacija osposobljavanje radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.

Članak 10.

Radnik je dužan:

-prihvatiti osposobljavanje i provjeru znanja radi ostvarenja rada na siguran način, pridržavati se propisanih i priznatih mjera zaštite na radu i naputaka proizvođača sredstava rada.

-raditi s dužnom pozornošću i na način koji ne ugrožava život ili zdravlje svoje i drugih radnika, te sigurnost opreme i uređaja,

-upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje,održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje;

-upozoriti poslovođu- obrtnika na kvarove i nedostatke na uređajima, osobnim i zaštitnim sredstvima, kao i na neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti ili uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika

-sva upozorenja koja se odnose na situacije iz prethodnih stavaka radnik upisuje u Knjigu zapažanja koju ustanovljuje poslodavac – obrtnik.

VI. RAD SA SKRAĆENIM RADNIM VREMENOM NA POSLOVIMA OD ŠTETNOG UTJECAJA

Članak 11.

Poslovi na kojima postoje štetni utjecaji te uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika od istih, obavljat će se u skraćenom radnom vremenu, koje se izjednačuje s punim radnim vremenom.

To su slijedeći poslovi:

-utjecaj okoline (mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti, rad u povećanoj vlazi),

-opterećenja (fizički napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz obvezno korištenje osobnih zaštitnih srestava, koja povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova), -povećani rizik od nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s radom kao i tehnoloških akcidenata,

-rad sa zagađujućim i prljavim tvarima,

U navedenim slučajevima rad ne može trajati duže od -38 sati tjedno.

VII. ZAŠTITA MAJČINSTVA

Članak 12.

Ugovorne strane su suglasne i odlučne da će posredovanjem i pregovaranjem, se zalagati kod Poslodavaca članica UMPH, da Ugovor o radu koji je sklopljen na određeno vrijeme u slučaju trudnoće radnice ne prestaje istekom roka na koji je sklopljen odnosno da trudnoća radnice može predstavljati poseban razlog za produljenje Ugovora o radu do navršetka godine dana djeteta, te 15 dana nakon prestanka prava na porodiljni dopust. Posredovanje i pregovaranje ugovorne strane su suglasne da će provoditi putem Komisije za praćenje, primjenu i tumačenje ovog Kolektivnog Ugovora, a na zahtjev radnice.

VIII. ODMORI I DOPUSTI

1. GODIŠNJI ODMOR

Članak 13.

(1.) Radnik ima pravo u svakoj kalendarskoj godini na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana. radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana , stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. (2.) Radnik koji je u kalendarskoj godini proveo na radu manje od 6 mjeseci ima pravo na korištenje godišnjeg odmora razmjerno vremenu provedenom na radu Godišnji odmor dulji od 18 radnih dana utvrđuje se u skladu sa slijedećim kriterijima:

1. PREMA GODINAMA STAROSTI: -do 20 godina života 1 radni dan -od 20 do 30 godina života 2 radna dana -od 30 do 40 godina života 3 radna dana -od 40 do 50 godina života 4 radna dana -od 50 do 60 godina života 5 radnih dana

-više od 60 godina života 6 radnih dana

2. PREMA DULJINI STAŽA: -sa stažom od 0 do 5 godina 1 radni dan -sa stažom od 5 do 10 godina 2 radna dana Broj dana prema navedenim kriterijima se zbraja, s time da broj ostvarenih dana po kriteriju iz točke 3 ne može biti manji od 1 niti veći od 5 radnih dana.

-sa stažom od 10 do 15 godina 3 radna dana
-sa stažom od 15 do 20 godina 5 radnih dana
-sa stažom od 20 do 25 godina 7 radnih dana
-sa stažom preko 25 godina 9 radnih dana
3. PREMA OCJENI POSLODAVCA
za: 1. stručnu spremu ili uvjete rada ili
djelotvornost i kvalitetu rada 1 radni dan
2. za rad u smjenama 2 radna dana
3. za socijalne uvjete
(samohrani roditelj ) 2 radna dana

(3.) Broj radnih dana utvrđen prema kriterijima 1,2 i 3 ovog članka pribraja se na zakonski minimum trajanja godišnjeg odmora od 18 radnih dana, s time da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti duže od 30 radnih dana.

Članak 14.

Radnik ima pravo koristiti jedan dan godišnjeg odmora po želji, uz obvezu da o tome izvjesti poslodavca najmanje tri dana ranije, ako time bitno ne remeti proces rada.

Prilikom računanja godišnjeg odmora subota se smatra radnim danom.

2 PLAĆENI DOPUST

Članak 15.

Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u slučajevima: -sklapanje braka – 3 dana -rođenje djeteta – 3 dana -smrt člana uže obitelji (supružnik, dijete, roditelj, brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje osoba koju je prema odredbama zakona radnik dužan uzdržavati ako su živjeli u zajedničkom kućanstvu – 4 dana, -smrt člana uže obitelji (supružnik, dijete, roditelj,brat ili sestra, pastorak, usvojenik, dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje, osoba koju je prema odredbama zakona radnik dužan uzdržavati), ako nisu živjeli u zajedničkom kućanstvu – 2 radna dana, -smrt člana šire obitelji (svekar, svekrva, punica, tast, snaha, zet) – 2 radna dana, -smrt člana šire obitelji, ako putovanje u oba smjera traje duže od jednog dana – 3 radna dana, -selidba u jednome mjestu – 1- 2 radna dana -selidba u drugo mjesto udaljeno više od 100 kilometara – 1-3 radna dana, -otklanjanje štetnih posljedica nastalih elementarnim nepogodama na objektima za stanovanje radnika –1-5 radnih dana,

IX. NOĆNI RAD

Članak 16.

Vrijeme noćnog rada,zabranu noćnog rada žena u industriji, izuzetke od zabrane noćnog rada žena u industriji, noćni rad malodobnika, stranke će urediti posebnim Anexom Kolektivnom Ugovoru u roku 60 dana od dana sklapanja i stupanja na snagu istog.

X . RADNO VRIJEME

Članak17.

(1.) Puno radno vrijeme radnika, uključujući i odmor (stanku), je 40 sati tjedno.

(2) Nedjelja je u pravilu dan tjednog odmora.
(3.) Raspored radnog vremena potrebno je u pisanom obliku staviti na uvid radnicima.

Članak 18.

(1.) Raspored redovnoga tjednoga radnoga vremena na pojedine dane u tjednu,početak i
završetak radnoga vremena, kao i trajanje i vrijeme odmora, utvrđuje poslodavac.
(2.) Svako odstupanje od utvrđenog fonda radnoga vremena, a koje nije preraspodjela radnoga
vremena, predstavlja prekovremeni rad koji može iznositi najviše 10 sati tjedno.
(3.) Poslodavac mora izvjestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena
najmanje 48 sati unaprijed, osim u slučaju hitnoga prekovremenoga rada.

Članak 19.

(1.) Preraspodjela radnoga vremena može se obaviti kada to zahtijeva priroda djelatnosti,
odnosno poslovi i zadaci, organizacija rada , bolje korištenje radnog vremena, te izvršenje
određenih poslova i zadataka u utvrđenim rokovima.
(2.) Razdoblje preraspodjele planira se Planom godišnjeg fonda sati.
(3.) Poslodavac je dužan izvjestiti radnike o svakoj promjeni razdoblja preraspodjele
utvrđenog planom godišnjeg fonda sati i to najmanje tjedan dana unaprijed.
(4.) Plaća za obavljeni rad prema preraspodjeli radnog vremena isplaćuje se u pravilu s
plaćom za mjesec u kojemu je obavljena preraspodjela.
(5.) Preraspodjela radnog vremena obavlja se u sklopu jedne kalendarske godine.
(6.) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
(7.) Kod preraspodjele radnog vremena moraju se poštivati odredbe o dnevnom i tjednom
odmoru radnika.
(8.) Radnik ima pravo na odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12
sati neprekidno.
(9.) Poslodavac je dužan upoznati radnike i Sindikat s preraspodjelom radnog vremena.

XI. PLAĆE I NAKNADE PLAĆE

Članak 20.

(1.) Poslodavac je dužan radniku isplatiti plaću koja se sastoji od:
-osnovne plaće utvrđene po osnovi složenosti i odgovornosti poslova na koje je radnik
raspoređen i normalnih uvjeta rada na dotičnim poslovima,
-uvjeta rada težih od normalnih uvjeta u visini od 5 %

(2.) Poslodavac kojega obvezuje ovaj Ugovor, ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u
iznosu manjem od iznosa određenog ovim Ugovorom

Članak 21.

(1.) Poslodavac obrtnik je dužan omogućiti radniku ili sindikalnom povjereniku/predstavniku uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za mirovinsko invalidsko i zdravstveno osiguranje u roku 3 dana od postavljenog zahtjeva.

(2.)Poslodavac obrtnik može ovlastiti osobu ili službu za davanje tih podataka.

Članak 22.

Najniže osnovne mjesečne plaće u bruto iznosu, s obzirom na složenost određenih poslova u normalnim uvjetima rada ZA PUNO RADNO VRIJEME 174 SATA MJESEČNO (40 SATI TJEDNO)

Najniža plaća mjesečno

I NKV 2.652,99 Kn
II PKV-NSS 2.917,72 Kn
III KV 3.314,23 Kn
IV SSS 3.568,44 Kn
V VI VKV VSŠ 4.064,48 Kn 4.617,76 Kn
VII VSS 4.926,32 Kn
VIII VSS-Mr 5.663,67 Kn
IX VSS-Dr 6.524,19 Kn
X VSS-Dr spec. 7.019,21 Kn

Članak 23.

Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku navršenu godinu staža za 0,5 posto.

Članak 24.

Plaća se isplaćuje jedanput mjesečno.Rok za isplatu plaće je najkasnije 15 dana nakon isteka razdoblja za koje se plaća isplaćuje.

Članak 25.

Osnovna plaća radnika povećava se najmanje:
-za rad noću 30 %
-za rad nedjeljom 35 %
-za prekovremeni rad do 96 sati godišnje 25%
-za prekovremeni rad dulji od 96 godišnje 50%
-Ako radnik radi na dane blagdana i Uskrsa, te neradne dane utvrđene zakonom ima pravo na
naknadu plaće i plaću uvećanu za najmanje 50%.

Ako je ispunjeno više uvjeta istovremeno, dodaci se kumuliraju.

O noćnom radu, prekovremenom radu, radu u dane blagdana, i o radu nedjeljom, Poslodavac i
radnik će voditi odvojene vlastite evidencije.U slučaju spora o broju ostvarenih sati radnik i
Poslodavac mogu spor riješiti sukladno odredbama mirnog rješavanja sporova

Članak 26.

(1.) Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih nadoknada radnicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima, a kao nadomjestak za primjenu pravila zaštite na radu.

Članak 27.

Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koju je dobio u prethodna tri
mjeseca, za vrijeme kad ne radi zbog:
-godišnjeg odmora,
-obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja za potrebe poslodavca,
-plaćenog dopusta,
-za vrijeme zastoja u poslu za kojeg nije kriv radnik, a do kojeg je došlo krivnjom poslodavca,
-drugih slučajeva utvrđenih Ugovorom o radu,

Članak 28.

Za dane opravdanog izostanka s rada, organiziranog sistematskog pregleda, te u drugim slučajevima kada nije drugačije određeno, radniku pripada naknada plaće u visini plaće koju je dobio u prethodnom mjesecu.

XII. OSTALE ISPLATE RADNICIMA

1. JUBILARNE NAGRADE

Članak 29.

(1.) Nakon određenog broja godina neprekidnog rada za istog poslodavca, Poslodavac može radniku isplatiti jubilarnu nagradu u iznosu određenom ovim Ugovorom.

Pravo na naknadu iz stavka prvog ovog članka stječe se nakon:

-10 godina neprekidnog rada u iznosu od 300,00 do 1.500,00 Kn -15 godina neprekidnog rada u iznosu od 500,00 do 2.500,00 Kn -20 godina neprekidnog rada u iznosu od 600,00 do 3.000,00 Kn -25 godina neprekidnog rada u iznosu od 700,00 do 3.500,00 Kn -30 godina neprekidnog rada u iznosu od 800,00 do 4.000,00 Kn -35 godina neprekidnog rada u iznosu od 1.000,00 do 4.500,00 Kn -40 godina neprekidnog rada u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 Kn

(2.) Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad kod pravnih prednika poslodavca.

2.SOLIDARNE POMOĆI - POTPORE

Članak 30

Radnik ili njegova obitelj imaju pravo na jednokratnu pomoć ako žive u zajedničkom kućanstvu u slučajevima: -smrti radnika 7.500,00 Kn -smrti supružnika, djeteta, roditelja 3.000,00 Kn -nastanka teške invalidnosti radnika 2.500,00 Kn

3.OTPREMNINE I DAROVI

Članak 31.

Prilikom odlaska u mirovinu Poslodavac će isplatiti radniku otpremninu u iznosu do 4.000,00 Kn.

Članak 32.

-Poslodavac će radniku isplatiti božićnicu, (u naravi ) do 400, kn godišnje -dar djetetu do 15 godina starosti u visini 400,00 kn godišnje -regres za godišnji odmor do 1.600,00 kn godišnje

4. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA

Članak 33.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla do visine troškova prijevoza javnim prometom.

5. DNEVNICE I TROŠKOVI PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA

Članak. 34.

(1.) Za službeno putovanje radniku pripada naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada punog iznosa hotelskog računa najviše do “A” kategorije.

(2.) Dnevnica iz stavka 1. ovoga članka ne može biti manja od 170,00 kuna, a ukoliko se Pravilnikom Ministarstva financija ovaj iznos poveća obračunava se i isplaćuje se taj iznos .

6. NAKNADA ZA RAD NA TERENU

Članak 35.

(1.) Radnik ima pravo za svaki dan na terenu na naknadu u iznosu od 170,00 kuna.
(2.) Radom na terenu smatra se rad u trajanju dužem od 30 dana, izvan mjesta
rada u kojemu radnik stalno radi i izvan mjesta stalnog boravka.
(4.) Radnik kojemu je osiguran besplatan smještaj ili besplatna prehrana, naknada iz stavka 1.
ovog članka umanjuje se za 50%.
(5.) Pravo na dnevnice, pravo na terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni život
međusobno se isključuju.

7. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

Članak 36.

Radnik kojemu je odlukom poslodavca određeno mjesto rada različito od mjesta prebivanja njegove obitelji, ima pravo na naknadu za odvojeni život u iznosu 1.500,00 kuna mjesečno.

Članak 37.

8. NAGRADA UČENICIMA I STUDENTIMA NA PRAKTIČNOJ OBUCI

Članak 37.

Nagrada učenika i studenata na praktičnom radu utvrđuje se u najnižem iznosu od:

I godina 4 Kn po satu provedenom na praktičnoj nastavi II godina 5 Kn po satu provedenom na praktičnoj nastavi III godina 6 Kn po satu provedenom na praktičnoj nastavi IV godina 7 Kn po satu provedenom na praktičnoj nastavi

Iznos nagrade usklađivat će se pravovremeno s važećim iznosima nagrade koje utvrđuje Hrvatska obrtnička komora

9. NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG VOZILA U SLUŽBENE SVRHE

Članak 38.

Radnik kojemu je odobreno korištenje vlastitog osobnog vozila za svaki prijeđeni kilometar ima pravo na naknadu u skladu s Pravilnikom o porezu na dohodak Uporaba vlastitog osobnog automobila u lokalnoj gradskoj vožnji uređuje se nalogom Poslodavca.

XIII. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD

Članak 39.

(1.) Poslodavac je dužan omogućiti radniku u skladu s mogućnostima i potrebama rada,
stručno i opće školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
(2.) Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se,
obrazovati, osposobljavati i usavršavati za rad.
(3.) Prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada,
poslodavac je dužan, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku
školovanje, obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
(4.) Uzajamna prava i obveze između poslodavca i radnika u svezi s školovanjem,
obrazovanjem, osposobljavanjem i usavršavanjem uređuju se Ugovorom o radu ili posebnim
Ugovorom sklopljenim između poslodavca i radnika.

XIV.OBVEZA POSLODAVACA DA OBAVIJESTI RADNIKE O UVJETIMA KOJI SE
MOGU PRIMIJENITI NA UGOVORNI ILI RADNI ODNOS

Članak 40

Postupak i način izvješćivanja radnika o pravima iz Kolektivnog Ugovora koji se mogu primjeniti na radni ili ugovorni odnos, stranke potpisnice će riješiti sklapanjem posebnog sporazuma u roku 60 dana nakon sklapanja ovog Kolektivnog Ugovora , sukladno Direktivi Vijeća broj 91/533EEZ , poštivajući pri tom odredbu članka 9 Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 137/04)

XV. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 41.

Sindikat ima pravo štititi i promicati prava i interese svojih članova iz ovog Ugovora u skladu sa Zakonom i Statutom Sindikata, te međunarodnim konvencijama.Međusobne odnose prava i

obveze, strane potpisnice će urediti posebnim Anexom u roku 60 dana od dana sklapanja oovog Kolektivnog Ugovora.

Članak 42.

Svaki član Sindikata ima pravo odsustvovati s rada 1 sat tijekom kalendarske godine radi informiranja o svim pravima koja mu pripadaju iz Zakona, Statuta HSMP-a i ovog Kolektivnog Ugovora i drugim pravima koja neposredno utječu na radno-socijalni položaj radnika. Odsustvovanje s rada za gornje namjene se uračunava kao puno radno vrijeme i a radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio.

Članak 43.

U obrtima i poduzećima u kojima je zaposleno 5 i više članova Sindikata, Sindikat ima pravo,
sukladno Statutu imenovati sindikalnog predstavnika.
Poslodavac je dužan članu Sindikata obračunati članarinu putem isplatne liste uz suglasnost
radnika te istu doznačiti na žiro račun Sindikata

Članak 44.

Radnik, odnosno sindikalni povjerenik ima pravo informirati se o ugovorenim pravima u uredima HSMP ili uredima Saveza samostalnih sindikata(SSSH) (adrese područnih ureda sa točnim brojevima telefona i telefaxa se nalaze u prilogu ovog Ugovora i čine njegov sastavni dio).

XVI. ŠTRAJK

Članak 45.

Na osnovi članka 60. Ustava RH Zakona i Statuta HSMP-a, Sindikat može organizirati štrajk
poradi ostvarenja gospodarskih i socijalnih prava i interesa svojih članova.
Sindikat ima pravo za vrijeme važenja ovog Ugovora organizirati i provesti štrajk ako se
Poslodavci ne pridržavaju odredbi ovog Ugovora.

XVII. RJEŠAVANJE SPOROVA IZMEĐU POTPISNIKA UGOVORA

Članak 46.

Za rješavanje sporova između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim
pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.
Postupak mirenja pokreće se na prijedlog jednog, od potpisnika Ugovora.

Članak 47.

Mirenje iz prethodnog članka provodi Mirovno vijeće. Mirovno vijeće ima 3 člana:

jednog predstavnika Poslodavca
jednog predstavnika sindikata ili njihovih udruga, odnosno udruga više razine i
jednog člana kojeg izaberu stranke u sporu s liste koje utvrđuje Gospodarsko socijalno vijeće.
Članovi Mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika vijeća.

Članak 48.

Potpisnici ovog Ugovora mogu prihvatiti ili odbiti pisani prijedlog Mirovnog vijeća. Prijedlog koji stranke prihvate ima pravnu snagu i učinke Kolektivnog Ugovora.

XVII. MIRENJE U INDIVIDUALNIM RADNIM SPOROVIMA

Članak 49.

Poslodavac je dužan osigurati sve potrebne uvjete za provođenje postupaka mirnog rješavanja individualnih radnih sporova.

Članak 50.

Postupak mirenja pokreće se pisanom inicijativom upućenom tajniku.
Tajnika imenuje poslodavac iz redova radnika, uz prethodno savjetovanje sa sindikatom
odnosno radničkim vijećem.
Dužnost tajnika je organizacija administrativnih poslova u vezi provođenja postupka mirenja,
sukladno Pravilniku o mirenju u individualnim radnim sporovima.
Tajnik može biti i miritelj, uz suglasnost obiju stranaka

Članak 51.

U pisanoj inicijativi radnik navodi odluku odnosno događaj u svezi kojeg je nastao spor, prijedlog za mirno rješavanje nastalog spora s izloženim stavom o reguliranju spornog odnosa, spremnost na mirno rješenje spora, te predlaže određenu osobu za miritelja. Lista miritelja za individualne radne sporove vodi se pri Uredu Vlade RH za socijalno partnerstvo.

Članak 52.

Tajnik je dužan poslodavca odmah izvijestiti o primitku zahtjeva za pokretanje postupka mirenja, a poslodavac je dužan, najduže u roku od 3 dana izjasniti se o predloženom miritelju. Prihvat predloženog miritelja dostavlja se tajniku.

Članak 53.

Nakon što dobije odgovor na prijedlog miritelja, tajnik zakazuje sastanak stranaka u sporu,
najkasnije u roku od 3 dana.
Na sastanku će miritelj informirati stranke o postupku mirenja i o odredbama Pravilnika o
mirenju u individualnim radnim sporovima.

Članak 54.

Ukoliko mirenje ne rezultira sporazumom kojim se spor okončava, radnik je u zakonskom roku ovlašten pokrenuti spor pred sudom.

Članak 55.

Postupak mirenja provodi se prema odredbama Zakona o mirenju (»Narodne novine«, br. 137/04) i Pravilnika o mirenju u individualnim radnim sporovima.

Članak 56.

Ovaj Ugovor se sklapa na rok od dvije godine i stupa na snagu od dana kada ga potpišu
ovlašteni predstavnici ugovornih strana.
Nakon isteka roka važenja ovog Ugovora produžuje se primjena pravnih pravila sadržanih u
ovom Ugovoru sve do sklapanja novog Kolektivnog Ugovora za djelatnost obrtništva.

Članak 57.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu ovoga Ugovora. Postupak izmjene ili dopune Ugovora pokreće se u pisanom obliku. Druga strana ima obvezu očitovanja na predložene izmjene ili dopune u roku 15 dana Ukoliko za vrijeme trajanja ovog Ugovora bude promijenjen Zakon o radu Stranke potpisnice se obvezuju da će o izmjenjenim odredbama ponovo zasebno pregovarati i sklopiti Anex ovom Kolektivnom Ugovoru u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o radu

Članak 58.

Svaka ugovorna strana može pisano otkazati Ugovor. Otkazni rok iznosi mjesec dana.

Članak 59.

Ovaj se Ugovor primjenjuje neposredno. Nadzor nad primjenom ovog Kolektivnog Ugovora stranke potpisnice će dogovoriti posebnim Anexom u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Kolektivnog Ugovora.

Članak 60.

Ugovorne strane imaju zajedničku komisiju za tumačenje odredaba ovoga Ugovora i praćenje njegove primjene.

XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 61.

(1)
Pitanje materijalne i moralne odgovornosti radnika za štetu nanesenu Poslodavcu samovoljnim napuštanjem mjesta rada kao i utvrđivanje osobito teških povreda uslijed kojih nastavak radnog odnosa više nije moguć, stranke potpisnice su suglasne da će urediti posebnim Kodeksom koji prileži ovom Ugovoru.
(2)
Oko uređenja pitanja iz stavka 1 ovog članka stranke potpisnice će zatražiti Tumačenje nadležnih institucija u smislu odredbi članka 11 Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 137/04)
(3)
Stranke potpisnice su suglasne da je Kodeks dokument koji nema obvezujuću snagu sve dok nadležne institucije ne izdaju pozitivno Tumačenje iz stavka 2 ovog članka

Članak 63.

Stupanjem na snagu ovog Ugovora prestaje važiti Kolektivni Ugovor od 17.03.2005. godine i njegov Anex od 16.03.2006.

Ovaj Ugovor se objavljuje u Narodnim novinama.

Članak 62

Ovaj Ugovor stupa na snagu i primjenjuje se od dana potpisa, između stranaka potpisnica.

Članak 64.

Ovlašteni predstavnici stranaka ovoga Ugovora izjavljuju da su pročitali gornje odredbe Ugovora, te da su im one jasne, i da su s njima suglasni, te ih u znak suglasnosti potpisuju. Ugovor je sastavljen u 4 istovjetnih primjeraka od kojih svaka strana zadržava po 2 primjerka za svoje potrebe.

za HRVATSKI SINDIKAT MALE za UDRUGU POSLODAVACA PRIVREDE, OBRTNIŠTVA, OBRTNIKA, MALIH I USLUŽNIH DJELATNOSTI I SREDNJI PODUZETNIKA STRANIH PREDSTAVNIŠTAVA ŠTEDNO KREDITNIH

ZADRUGA I STRANIH

PREDSTAVNIŠTAVA

PREDSJEDNICA PREDSJEDNIK

Blagica Kramar, v.r. Ivan Obad, v.r.