User Tools

Site Tools


zakon_o_izmjenama_i_dopunama_zakona_o_sprjecavanju_pranja_novca_i_financiranja_terorizma

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

www.actarius.hr

info@actarius.hr

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma („Narodne novine“, br. 39/19., dalje: ZID ZSPNFT, Zakon), kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 5. travnja 2019. stupio je na snagu 25. travnja 2019.

Prema Izvješću za 2018. koje je objavljeno u listopadu iste godine, Republika Hrvatska je prema Baselskom indeksu ušla u top 10 najmanje rizičnih zemalja za pranje novca i financiranje terorizma na svjetskoj razini (od 129 procjenjivanih zemalja)1. Zanimljivo je da su u periodu između 2017. i 2018., Latvija, Island, Danska i Poljska ispale sa tog popisa, a zamijenile su ih Litva, Makedonija, Bugarska i Hrvatska. Radi se o složenom indeksu koji se sastoji od visoko pouzdanih izvora, kao što su FATF-ova izvješća o međusobnoj procjeni, te niz pojedinačno ponderiranih pokazatelja korupcije, transparentnosti i vladavine prava.

Zemlje s niskim rizikom koje žele zadržati svoje rangiranje i sve zemlje koje žele poboljšati svoj rang, trebale bi uzeti u obzir sljedeće karakteristike koje odlikuju zemlje s niskim rizikom od pranja novca/financiranja terorizma. To su, prije svega, strogo zakonodavstvo za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, osnivanje nadležnih tijela s mandatom i sredstvima za istraživanje i procesuiranje kaznenih djela PN/FT i izricanje sankcija za nepoštivanje i neusklađenost, sveobuhvatne mjere za razvijanje domaće i međunarodne suradnju, razvijanje visoke razine slobode medija, s medijima koji igraju središnju ulogu u otkrivanju i izvještavanju o financijskom kriminalu, reguliran financijski sektor i smanjenje broja gotovinskih transakcija općenito, visoke razine transparentnosti i integriteta u javnim institucijama i poduzećima, te niske razine korupcije.

Kao dio daljnjih napora u izgradnji stabilnog zakondavnog okvira kao jednog od stupova za učinkovito sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, prenošenjem Direktive (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (u daljnjem tekstu: Direktiva 2018/843), Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma želi se na odgovarajući način uskladiti preventivno zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnim propisima Europske unije odnosno s Direktivom 2018/843 koja dijelom mijenja i dopunjuje Direktivu 2015/849 i postojeći sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

Najvažnije izmjene i dopune

U popis obveznika provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma uvode pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, te pružanja skrbničke usluge novčanika. U točki 8. preambule Direktive (EU) 2018/843 navodi se kako slijedi: „Pružatelji usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta (odnosno kovanica i novčanica koje su određene kao zakonsko sredstvo plaćanja te elektroničkog novca, neke zemlje, i prihvaćeni kao sredstvo razmjene u zemlji izdavateljici), kao i pružatelji skrbničke usluge novčanika nemaju nikakvu obvezu u okviru Unije za identifikaciju sumnjivih aktivnosti. Stoga terorističke skupine mogu imati mogućnost prenositi novac u financijski sustav Unije ili unutar mreža virtualnih valuta prikrivanjem prijenosa ili iskorištavanjem određene razine anonimnosti na tim platformama. Stoga je od ključne važnosti proširiti područje primjene Direktive (EU) 2015/849 kako bi se uključili pružatelji usluga razmjene virtualnih valuta i fiducijarnih valuta kao i pružatelji skrbničke usluge novčanika. U svrhu sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma nadležna tijela trebala bi preko obveznika moći pratiti korištenje virtualnih valuta.“

Važno je napomenuti da je jedan od glavnih razloga donošenja 5. Direktive (Direktiva (EU) 2018/843) odnosno izmjena 4. Direktive (Direktiva (EU) 2015/849) bio upravo proširivanje kruga obveznika na pružatelje usluga razmjene virtualnih valuta i fiducijarnih valuta kao i pružatelje skrbničke usluge novčanika. Ovakav pristup gdje su kao obveznici određeni pružatelji usluga razmjene virtualnih valuta i fiducijarnih valuta kao i pružatelji skrbničke usluge novčanika, u skladu s naprijed navedenom Direktivom (EU) 2018/843, bit će uveden i u svim drugim državama članicama Unije, i to najkasnije do 10. siječnja 2020. godine.

Odredbe na temelju kojih pružatelji usluga razmjene virtualnih valuta i fiducijarnih valuta kao i pružatelji skrbničke usluge novčanika postaju obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma stupaju na snagu 1. siječnja 2020. godine radi primjerenog roka za pripremu provedbe Zakona od strane istih obveznika. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) propisuje se kao tijelo nadležno za obavljanje nadzora nad pravnim i fizičkim osobama koje se bave djelatnošću pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, te pružanja skrbničke usluge novčanika.

Zakonom se dodatno razrađuju čimbenici rizika povezani sa strankom te s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave. Primjerice, dodaju se novi čimbenici rizika povezani s proizvodima, uslugama, transakcijama ili kanalima dostave koji mogu upućivati na potencijalno viši rizik: transakcije povezane s naftom, oružjem, plemenitim kovinama, duhanskim proizvodima, kulturnim artefaktima i drugim predmetima od arheološkog, povijesnog, kulturnog i vjerskog značaja ili od izuzetne znanstvene vrijednosti te bjelokošću i zaštićenim vrstama.

Obveznici primjenjuju mjere dubinske analize stranke ne samo na sve nove stranke, nego u primjereno vrijeme i na postojeće stranke na temelju procjene rizika, ili kada se promijene relevantne okolnosti stranke, ili kada je obveznik na temelju bilo kakve pravne obveze dužan tijekom relevantne kalendarske godine kontaktirati sa strankom u svrhu provjere svih bitnih informacija povezanih sa stvarnim vlasnikom odnosno sa stvarnim vlasnicima.

Obveznici će biti dužni prikupiti izvod iz registra stvarnih vlasnika prilikom ulaska u novi poslovni odnos s korporativnim ili drugim pravnim subjektom, ili trustom ili pravnim aranžmanom koji ima strukturu ili funkcije slične trustu („sličan pravni aranžman”), za koje postoji obveza registracije informacija o stvarnom vlasništvu sukladno člancima 30. i 31. Direktive (EU) 2015/849.

Snižava se prag za iznimke od provođenja mjera dubinske analize u pogledu elektroničkoga novca s 250,00 eura na 150,00 eura. Također, propisuje se da iznimku obveznici ne smiju primijeniti na iskupe elektroničkog novca u gotovini ili podizanje gotovine u novčanoj vrijednosti elektroničkoga novca u kunskoj protuvrijednosti iznosa većega od 50,00 eura, niti na platne transakcije na daljinu kako su definirane u članku 4. točki 6. Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća u kojima plaćeni iznos premašuje 50,00 eura po transakciji. Nadalje, kreditne institucije i financijske institucije u svojstvu prihvatitelja ne smiju prihvatiti plaćanja izvršena karticama s unaprijed uplaćenim sredstvima koje su izdane u trećim zemljama, a za koje nisu provedene mjere dubinske analize, ako takve kartice ne ispunjavaju zahtjeve jednakovrijedne naprijed navedenim zahtjevima.

Upravitelji trusta ili osobe s jednakovrijednim položajem u sličnim pravnim uređenjima, dužni su pravodobno obznaniti svoj status i pružiti informacije obveznicima kada, kao upravitelj trusta ili osoba s jednakovrijednim položajem u sličnom pravnom uređenju, zasnivaju poslovni odnos ili provode povremenu transakciju za koju su obveznici dužni provesti dubinsku analizu stranke.

Preciznije se propisuje da je obveznik dužan prikupiti podatke o svim osobama povezanima s trustom ili sličnim pravnim uređenjem. Isto tako, obveznik je dužan, u slučajevima kada je jedna od osoba povezanih s trustom ili drugim pravnim uređenjem pravna osoba, utvrditi i provjeriti identitet stvarnog vlasnika te pravne osobe.

Iz popisa pravnih subjekata koji su dužni dostaviti podatak o stvarnom vlasniku u Registar stvarnih vlasnika izostavljene su fundacije u skladu s odredbama Zakona o zakladama („Narodne novine“, broj 106/18.) te pravni subjekti kojima je Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jedini osnivač iz razloga što je u takvim slučajevima vlasnik takvog pravnog subjekta Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te su podaci dostupni iz javnih izvora.

Nadalje, u pogledu trustova koji se upisuju u Registar stvarnih vlasnika, umjesto trusta koji je obveznik OIB-a, u Registar se upisuje trust čiji upravitelj ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije ima prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ili trust čiji upravitelj ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije nema prebivalište ili sjedište u Republici Hrvatskoj ni u drugoj državi članici, a u ime trusta ili s trustom izjednačenoga subjekta stranoga prava u Republici Hrvatskoj stječe nekretnine ili uspostavlja poslovni odnos s obveznikom iz članka 9. Zakona.

Stvarni vlasnici korporativnih ili drugih pravnih subjekata, što uključuje vlasništvo putem dionica, prava glasa, vlasničkih udjela, udjela dionica koje glase na donositelja ili putem kontrole drugim sredstvima, dužni su tim subjektima pružiti sve informacije koje su korporativnom ili drugom pravnom subjektu potrebne radi ispunjavanja obveze upisa podataka u Registar stvarnih vlasnika.

Detaljnije se propisuju uvjeti za ograničenja pristupa podacima ili jednome dijelu podataka o stvarnome vlasništvu pojedinoga pravnog subjekta kada bi pristup tim podacima izložio stvarnog vlasnika nerazmjernom riziku, riziku od prijevare, otmice, ucjene, iznude, zlostavljanja, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili iz drugih razloga poslovno nesposoban.

Uvodi se javan pristup podacima iz Registra stvarnih vlasnika te se briše članak 35. ZSPNFT-a kojim je propisan pristup podacima iz Registra na temelju opravdanog pravnog interesa. Informacije koje se čuvaju u Registru stvarnih vlasnika moraju biti odgovarajuće, točne i ažurirane.

Propisuje se obveza Financijske agencije da u ime Ministarstva financija osigurava povezanost Registra stvarnih vlasnika s registrima stvarnih vlasnika iz drugih država članica putem europske središnje platforme.

U popis obveznika koji mogu biti treće osobe, sukladno odredbama Zakona, uvode se Financijska agencija i Hrvatska pošta d.d. kako bi mogli u svojstvu treće osobe obavljati utvrđivanje i provjeru identiteta stranke, utvrđivanje identiteta stvarnoga vlasnika stranke i prikupljanje podataka o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa.

Pravilnik o Registru stvarnih vlasnika će biti donesen pravovremeno kako bi se osiguralo da na dan 1. siječnja 2020. godine svim Zakonom propisanim ovlaštenicima, uključujući i javnost budu dostupni podaci upisani u Registar stvarnih vlasnika.

Punoj funkcionalnosti Registra koja podrazumijeva mogućnost uvida u podatke upisane u Registru, prethodi vremenski rok najdalje do kraja 2019. godine u kojem će 250.000 pravnih subjekata (trgovačka društva, udruge, zaklade, ustanove i dr.) biti dužni u Registar upisati podatke o svojim stvarnim vlasnicima.

Obveza obveznika u pogledu uspostavljanja odgovarajućih procedura kako bi osigurao da od treće osobe pravodobno dobije preslike ili izravan pristup preslikama identifikacijskih isprava i druge dokumentacije na osnovi kojih je treća osoba provela dubinsku analizu stranke, uključujući, kada su dostupni, i podatke prikupljene na temelju kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, proširuje se i na bilo koji drugi siguran, daljinski ili elektronički postupak identifikacije koji su regulirala, priznala, odobrila ili prihvatila relevantna nacionalna tijela.

Detaljnije se propisuju obveze obveznika u pogledu uspostavljanja korespondentnih odnosa koji uključuju izvršavanje plaćanja s kreditnom ili financijskom institucijom sa sjedištem u trećoj državi.

Propisuje se da obveznici nisu dužni utvrđivati jesu li zakonski zastupnik i punomoćnik stranke politički izložene osobe (eng. politically exposed persons, nekad skraćenog naziva „PEPs“). Uvodi se jasnija definicija vezano za funkcije upravljanja ili nadziranja rada pravnih osoba koje su u vlasništvu ili većinskom vlasništvu države. Nadalje, u popis članova obitelji politički izložene osobe dodane su, za potrebe provođenja mjera pojačane dubinske analize sukladno odredbama Zakona i „osoba s kojom je politički izložena osoba u životnom partnerstvu ili osoba s kojom je politički izložena osoba u neformalnom životnom partnerstvu“, te „osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u životnom partnerstvu ili osobe s kojima su djeca politički izložene osobe u neformalnom životnom partnerstvu“. Ove izmjene su usklađene sa Smjernicom FATF-a2 o politički izloženim osobama iz koje proizlazi da ako u nekoj zemlji postoje regulirana životna partnerstva, tada bi ista trebala biti obuhvaćena i odredbama o politički izloženim osobama. Na sličan način u članku 15. stavku 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“, broj 115/16. i 106/18.) propisano je da se odredbe navedenog Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera.

Ured za sprječavanje pranja novca stoga na svojim mrežnim stranicama objavljuje ažurirani popis istaknutih javnih dužnosti, i to u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu novog Zakona. Navedeni popis istaknutih javnih dužnosti ne sadrži imena i prezimena ili druge osobne podatke osoba imenovanih na istaknute javne dužnosti.

Preciznije se uređuju obveze obveznika u pogledu provedbe mjera pojačane dubinske analize stranke kada je stranka pravna osoba koja je izdala dionice na donositelja ili fizička ili pravna osoba koja obavlja transakciju u vezi s dionicama na donositelja.

Propisano je da prestaju važiti obveze provođenja mjera pojačane dubinske analize stranke za stranke koje su sklopile poslovni odnos s obveznikom koristeći pružatelje usluga povjerenja ili druge pouzdane načine identifikacije na daljinu.

Preciznije se propisuju obveze obveznika u pogledu složenih i neobičnih transakcija, pri čemu je dovoljno da transakcija ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

1. transakcija je složena

2. transakcija je neobično velika

3. transakcija se izvršava prema neobičnom uzorku

4. transakcija nema očitu ekonomsku ili pravnu svrhu.

U opis anonimnih proizvoda uvode se i anonimni sefovi. Obveznici Zakona (članak 9. ZSPNFT-a) ne smiju strankama otvoriti, izdavati ili za njih voditi anonimne račune, štedne knjižice na šifru ili na donositelja, anonimne sefove odnosno druge anonimne proizvode, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive, koji bi posredno odnosno neposredno omogućavali prikrivanje identiteta stranke.

Dužnost je obveznika kod anonimnih računa, štednih knjižica na šifru ili na donositelja, anonimnih sefova odnosno kod drugih anonimnih proizvoda, uključujući i račune koji glase na lažna imena ili nazive za koje nije moguće utvrditi vlasnika, a koji anonimni proizvodi postoje na dan stupanja na snagu ZID ZSPNFT-a, provesti mjere dubinske analize stranke što je prije moguće, a u svakome slučaju prije bilo kakve upotrebe takvih računa ili štednih knjižica ili sefova ili drugih anonimnih proizvoda.

Propisuje se uspostavljanje središnje kontaktne točke, te poslovi koje obavlja središnja kontakt točka, uključujući i prijavljivanje sumnjivih transakcija Uredu.

Nadležna nadzorna tijela dobivaju posebna ovlaštenja u pogledu visokorizičnih trećih zemalja, te u tim slučajevima mogu primjeniti mjere koje primjerice obuhvaćaju i odbijanje osnivanja društava kćeri, podružnica ili predstavništava obveznika iz visokorizične treće države, zabranu obveznicima da osnivaju podružnice ili predstavništva u visokorizičnoj trećoj državi i dr.

Propisuje se suradnja nadzornih tijela s nadležnim nadzornim tijelima država članica.

Nadležna nadzorna tijela mogu sklapati i sporazume o suradnji s nadležnim tijelima trećih država. Bez prethodne suglasnosti nadzornog tijela druge države članice koje je dostavilo podatke, informacije i dokumentaciju, domaće nadzorno tijelo iste ne smije dostaviti ili dati na uvid nadležnom tijelu treće države ili ih koristiti za namjene u suprotnosti sa suglasnošću koja je dana.

Najdulji rok za privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije produljuje sa 72 sata na 120 sati, u slučajevima kada Ured treba poduzeti hitne radnje da bi se provjerili podaci o sumnjivoj transakciji, određenoj osobi ili sredstvima, uključujući pribavljanje dodatnih podataka, informacija i dokumentacije u zemlji i inozemstvu ili kada Ured ocijeni da postoje razlozi za sumnju da su transakcija, određena osoba ili sredstva povezani s pranjem novca i/ili financiranjem terorizma.

Postupci nadzora i postupci za prekršaje započeti prije stupanja na snagu ZID ZSPNFT-a dovršit će se prema ZSPNFT-u („Narodne novine“, br. 108/17.).

Propisano je da su nadležna tijela dužna podzakonske akte donesene na temelju odredbi ZSPNFT-a uskladiti s odredbama ZID ZSPNFT-a do 31. ožujka 2020. godine.

Izvor: http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=37742

zakon_o_izmjenama_i_dopunama_zakona_o_sprjecavanju_pranja_novca_i_financiranja_terorizma.txt · Last modified: 2019/05/30 01:11 by gasparovic