User Tools

Site Tools


promjene_nakon_rodiljnog_dopusta

ACTARIUS Knjigovodstveni Servis

Actarius Grupa d.o.o .

Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,

Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010

http://www.actarius.hr

Promjene nakon rodiljnog dopusta

rashodi_za_sluz.putovanja.jpg

Vaše pitanje: Poštovani,

za dva mjeseca trebam se vratiti na posao nakon porodiljnog, no moje radno mjesto je ukinuto. Saznala sam da me vjerojatno čeka lošije radno mjesto i lošija plaća ili otkaz kao višak uz otpremninu. Budući imam dijete na koje mogu (barem se nadam) dobiti produljeni porodni dopust zanima me :

1. ako zatražim rad u skraćenom radnom vremenu (jer bi mi financijski bilo lakše) može li mi firma smanjiti plaću i staviti na lošije radno mjesto ili sam zaštićena zakonom

2. može li mi firma odbiti dati suglasnost da radim 4 sata tj. skraćeno radno vrijeme?

3. moram li firmi najaviti da ću tražiti produljeni porodni ili rad u skraćenom radnom vremenu i koliko ranije to moram najaviti(ako moram)?

Odgovor: Na Vašu situaciju primjenjuju se u većoj mjeri odredbe Zakona o rodiljskim i roditeljskim potporama (“NN” 85/08) dok odredbe Zakona o radu (“NN” 149/09 i 61/11) samo djelomično nadopunjuju spomenuti Zakon.

Prema Zakonu o rodiljskim i roditeljskim potporama koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. i koji je tada uveo neke promjene koje se odnose se na odgoj djece s težim smetnjama u razvoju, a rezultirale su u dopustu ili radu u skrećenom radnom vremenu radi skrbi djeteta s težim smetnjam u razvoju, time da je dopust produljen do 8. godine djetetova života (uz naknadu od 65% od proračunske osnovice).

Skraćeno radno vrijeme produljeno je do 18. godine djetetova života, a postoji i mogućnost da jedan od roditelja ostane na skraćenom radnom remenu i dulje. Ovakva prava ostvaruju se kroz Hrvatski zavod za zdravstevno osiguranje, pa Vam preporučam da se prvo obratite njemu.

Ovaj Zakon u III odjeljku u čl. 9. taksativno navodi koja prava ima korisnik pri čemu je važno naglasiti da je korisinik u smislu navedenoga Zakona, između ostalog djetetov roditelj koji:

na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (zaposleni roditelj), što obuhvaća: – osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

– osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju te drugi korisnici koji za Vaš slučaj sada nisu bitni.

Dakle, pretpostavljajući da ste kao roditelj djeteta korisnik kao što sam naprijed navela Vi imate pravo na:

1. rodiljni dopust,

2. roditeljski dopust,

3. rad s polovicom punoga radnog vremena,

4. rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta,

5. stanku za dojenje djeteta,

6. dopust trudnice ili majke koja doji dijete,

7. dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju,

8. mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.

Iz ovoga proizlazi da Vi možete koristiti, ovisno o smetnjama u razvoju djeteta (težim) dopust ili rad u skraćenom radnom vremenu radi skrbi djeteta s težim smetanjama u razvoju ili ako se radi o djetetu s posebnim potrebama (ne čine teže smetnje u razvoju djeteta) imate pravo na rad u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta. Nadležan za odlučivanje koje Vam od ovih dvaju prava pripada je spomenuti HZZO, a kriterij je razvoj djeteta, odnosno, njegove posebne potrebe.

Iz svega navedenoga propizlazi da Vi imate pravo na rad u skraćenom radnom vremenu samo je bitno je li Vaše dijete teže oboljelo, boluje od težeg mentalnog ili tjelesnog oštećenja, štoviše nakon iskorištenog prava na porodiljski dopust, zaposleni roditelj ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 8. godine djetetova života na temelju nalaza i mišljenja nadležnoga liječničkog povjerenstva, pa pod određenim uvjetima i kasnije sve do završetka redovitog školovanja ili dok ta potreba traje.

Svo to vrijeme zaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće prema Zakon o rodiljskim i roditeljskim potporama (uvodno navedeno 65% od proračunske osnovice). Ovo je ujedno odgovor na Vaše 1. pitanje; plaća se obračunava sukladno ovom Zakonu.

Zaposleni roditelj po isteku rodiljnog dopusta ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 6 ili 30 mjeseci, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja. Zaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od:

– 6 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete,

– 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Pravo na roditeljski dopust u pravilu koriste oba roditelja u jednakom trajanju od 3 ili 15 mjeseci, a mogu ga koristiti pojedinačno, obostrano istodobno ili naizmjenično, sukladno osobnom dogovoru i pod uvjetom da pravo na roditeljski dopust ne koristi samo jedan od roditelja.

Ako Vaše dijete ne boluje od težih menatlnih ili tjelesnih bolesti onda možete koristiti rad u skraćenom vremenu radi pojačane njege djeteta te Zakon propisuje da po iskorištenju roditeljskog dopusta jedan od zaposlenih roditelja ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu do navršene 3. godine djetetova života, ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega.

Nadalje Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama propisuje da zaposleni roditelj, koji u tijeku korištenja prava kojeg omogućava ovaj Zakon namjerava mijenjati način korištenja tog prava (u Vašem slučaju to je rodiljni dopust) obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava, pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri.

Dakle odgovor na Vaše 3. pitanje je da ste dužni najmanje 30 dana prije isteka rodiljnog dopsta pisano izvijestiti svoga poslodavca o svojoj namjeri, a poslodavac je dužan izdati pisanu izjavu o svojoj suglasnosti o Vašoj iskazanoj namjeri, s mogučnošću neprihvaćanja te namjere za razdoblje od najviše 30 dana utvrđenim propisima o radu.

Naime kada se pred Zavodom bude odlučivalo o Vašem zahjtevu, dužni ste uz taj zahtjev o pripadajućem pravu priložiti i očitovanje poslodavca. Općenito dužni ste tijekom korištenja porodiljskog dopusta, a prije njegova isteka, najmanje 30 dana prije nastanka promjene u korištenju porodiljskog dopusta pisanim putem izvijestiti Zavod.

Radi ovoga najbolje je možda ipak se osobno uputiti na Zavod koji vjerujem ima nekakve tipizirane obrasce koje možete popuniti, a koji u smislu ovoga Zakona predstavljaju pisani zahtjev.

U odnosu na Zakon o radu koji regulira ovo pitanje potrebno je istaknuti čl. 70. koji propisuje (a ujedno se nadovezuje na Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama) dužnost radnika (roditelja) koji namjerava mijenjati način korištenja nekog od prava iz područja rodiljnih i roditeljskih potpora da pisano o toj svojoj namjeri obavijesti svoga poslodavca.

U tom je slučaju poslodavac dužan izdati pisanu suglasnost o iskazanoj radnikovoj namjeri, ali može svojom izjavom iskazati neprihvaćanje takve namjere, ali samo u slučaju izvanrednog povećanja opsega rada, više sile i drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe. Dakle ovo je odgovor na Vaše 2. pitanje: poslodavac može uskratiti suglasnost, ali samo u slučaju povrećanja posla, više sile ili prijeke potrebe.

Još jedna stvar, ako poslodavac ne da nikakvu suglasnost, dakle uopće se ne očituje o roku od 15 dana od dana zaprimanja Vašeg zahjteva smatra se po sili Zakona da je suglasnost dao, a ako pak uskrati suglasnost izrijekom (ne složi se za zahtjevom radnika-roditelja), radnik može odustati od najave korištenja prava iz područja rodiljnih i roditeljskih potpora.

Zakon o radu izjednačava razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju s punim radnim vremenom, ako je pitanje prethodnog trajanja radnog odnosa važno za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa (primjerice za izračunavanje staža, mirovine, eventulane otpremnine i sl.).

Nadalje Zakon o radu zapravo ni jednom odredbom kada regulira pitanje skraćenog radnog vremena ne govori o radu u skraćenom radnom vremenu radi težih smetnji u razvoju djeteta, odnosno pojačane njege djeteta, već samo govori o skraćenom radnom vremenu koje postoji radi zaštite zdravlja radnika na radnom mjestu, a koji zbog svojeg zdravlja, bilo da je profesionalno obolio ili boluje od bolesti koja je nespojiva s radnim mjestom koje je prije obavljao. To je upravo tako jer je rad u skraćenom radnom vremenu zbog potreba djeteta u potpunosti regulirano Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Izvor: http://194.152.231.116/Blogovi/PravniSavjeti/Default.aspx?ID=A5A9F59B-211F-4EBE-8063-B785FACB354E

promjene_nakon_rodiljnog_dopusta.txt · Last modified: 2014/09/24 06:49 (external edit)