User Tools

Site Tools


primanja_radnika_koja_se_osim_place_uplacuju_na_zasticeni_racun

Primanja radnika koja se osim plaće uplaćuju na zaštićeni račun

S obzirom na često postavljeno pitanje oko primanja radnika koja se, osim plaće, mogu isplatiti na posebni (tzv. „zaštićeni“) račun, u nastavku dajemo pregled materijalnih prava iz radnog odnosa koja se mogu, odnosno koja se ne bi smjela uplaćivati na taj račun.

Prije svega, potrebno je krenuti od pravila da se na zaštićeni račun mogu uplatiti isključivo primanja koja su temeljem zakona izuzeta od ovrhe („numerus clausus“).
O kojim primanjima je riječ, propisano je u čl. 172. i čl. 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br. 112/12 – 55/16; u nastavku: OZ).
Dio plaće koji se ne smije ovršiti uređuje čl. 173. OZ-a, a druga primanja i naknade izuzete od ovrhe navedena su u čl. 172. OZ-a. U ta primanja ubrajaju se i određena materijalna prava iz radnog odnosa.

Materijalna prava iz radnog odnosa koja se isplaćuju na zaštićeni račun

Dakle, u primanja radnika koja se, osim plaće, uplaćuju na zaštićeni račun ubrajaju se:

  • naknada troškova za službeno putovanje (npr. dnevnica i naknada zbog korištenja privatnog vozila u službene svrhe),
  • naknada troškova prijevoza na posao i s posla,
  • dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče,
  • potpore zbog invalidnosti radnika,
  • potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, te
  • potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika.

Međutim, ova primanja su izuzeta od ovrhe samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada. U dijelu u kojem se smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada, navedeni primici nisu izuzeti od ovrhe, što posljedično znači da se u tom dijelu ne mogu isplatiti na zaštićeni, već na redovni račun.

Samo određena materijalna prava se mogu isplatiti na zaštićeni račun i to samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima.

Primjerice, prema čl. 63. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama zaposlenici javnih službi ostvaruju pravo na pomoć u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, jednom godišnje, u visini jedne proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2016. iznosi 3.326,00 kn (Nar. nov., br. 26/16).
Međutim, potpora zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana smatra se neoporezivim primitkom do 2.500,00 kuna godišnje. To znači da je na zaštićeni račun moguće uplatiti samo 2.500,00 kn, dok se iznos od 826,00 kn uplaćuje na redovni (blokirani) račun. To je ujedno i dio na koji je potrebno obračunati poreze i doprinose.

Materijalna prava koja se ne mogu isplatiti na zaštićeni račun

Ostala materijalna prava kao što su npr.:

  • regres,
  • božićnica i druge prigodne nagrade,
  • terenski dodatak,
  • naknada za odvojeni život,
  • otpremnina
  • i dr.

nisu izuzeta od ovrhe po nijednom zakonu, kako po OZ-u, tako ni prema posebnom zakonu. Slijedom navedenog, u slučaju da se ova primanja isplaćuju radniku putem računa, nema valjane pravne osnove za isplatu tih primanja na zaštićeni račun, već se trebaju u cijelosti isplatiti na redovni (blokirani) račun ovršenika.

No, budući da su nabrojena primanja, prema odredbama čl. 90. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05 – 137/15), ujedno i primanja koja se u visini neoporezivih iznosa mogu isplatiti u gotovini, način isplate (putem računa ili u gotovini) bi u pravilu trebao biti uređen ugovornim odnosom poslodavca i radnika ili internim aktima poslodavca kojima se uređuju ta prava (npr. pravilnikom o radu).


Izvor: http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/radno-pravo/primanja-radnika-koja-se-osim-place-uplacuju-na-zasticeni-racun/

Actarius Grupa d.o.o., http://www.actarius.hr, info@actarius.hr

primanja_radnika_koja_se_osim_place_uplacuju_na_zasticeni_racun.txt · Last modified: 2016/10/21 03:07 by gasparovic