User Tools

Site Tools


odlucili_ste_pokrenuti_vlastiti_posao_-_otvoriti_obrt_ili_firmu_30.05.2011

ACTARIUS Knjigovodstveni Servis Actarius Grupa d.o.o .

Ogrizovićeva 21, 10000 Zagreb,

Tel 01/382-0010, Mob 091/382-0015, Fax 01/382-0010

http://www.actarius.hr

Odlučili ste pokrenuti vlastiti posao - otvoriti obrt ili firmu? 30.05.2011.

420-income-tax-border.jpg

Pitanje iz naslova obično je popraćeno mnoštvom upitnika i nedoumica. Odgovor nije jednoznačan i ovisi o više faktora. Zato krenimo.

Troškovi pokretanja posla

Otvaranje obrta košta otprilike 1.000 kuna, što uključuje takse i liječnički pregled.

Otvaranje firme (trgovačkog društva oblika d.o.o.) košta znatno više. Tako za takse i oglas u Narodnim novinama treba izdvojiti oko 1.500 kuna, za javnog bilježnika oko 2.500 kuna. Uz navedene troškove treba računati i na troškove dodatnih usluga kao što je izrada internih akata, prijave državnim institucijama i sl., što može odnijeti još 2.000 kn. Dakle, trebalo bi u kasici imati oko 6.000 kuna. Uz navedene troškove treba uplatiti minimalno 20.000,00 kuna temeljnog kapitala, uz napomenu da temeljni kapital nije nepovratno potrošen novac već ostaje na računu novootvorene firme i služi kao „inicijalna injekcija“ za početak poslovanja. Taj novac je raspoloživ firmi odmah po otvaranju žiro-računa kod banke.

Iz navedenog je vidljivo da raspoloživa financijska sredstva nisu zanemarivi faktor prilikom odluke o osnivanju obrta ili firme, naročito ako ste na samom početku poduzetničke karijere.

Odgovornost i rizik

Obrt je usko povezan sa osnivačem, vlasnikom obrta, što znači da u slučaju nepovoljnog razvoja poslovanja (gubitaka i nemogućnosti plaćanja obveza) osobna imovina dolazi u pitanje. Ovršni postupak (postupak prisilnog namirenja vjerovnika) tada zahvaća cjelokupnu privatnu imovinu vlasnika.

Firma tj. trgovačko društvo oblika d.o.o. je prema Zakonu o trgovačkim društvima društvo kapitala, što znači da osnivač (vlasnik) snosi rizik samo do iznosa temeljnog kapitala. Drugim riječima, bacili ste kocku u tržišnoj igri ali je rizik pritom ograničen na osnivački ulog.

Očito je sa ovog aspekta d.o.o. znatno povoljniji od obrta.

Obveze prema državi

U ovom članku nećemo elaborirati razne manje obveze kao što su članarine i doprinosi Hrvatskoj gospodarskoj komori (firme) i Hrvatskoj obrtničkoj komori (obrtnici), porez na tvrtku i dr. jer nisu bitne za donošenje važnih odluka.

Buduće obrtnike treba upozoriti da će biti dužni mjesečno uplaćivati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti.

Iznose spomenutih doprinosa za vlasnika obrta utvrđuje porezna uprava na temelju ostvarenog godišnjeg dohotka, i to: mirovinsko osiguranje u iznosu 20% ostvarenog dohotka i zdravstveno osiguranje u iznosu 15% od ostvarenog dohotka.

Okvirno možete računati na 1.500-2.000 kn obveza mjesečno. Ukoliko će obrtniku samostalna djelatnost biti jedini posao, tj. neće istovremeno biti zaposlen kod drugog poslodavca, ovaj izdatak ima smisla jer uplaćena sredstva ulaze u obračun staža i osnovice za mirovinu, a zdravstveno osiguranje omogućava zdravstvenu djelatnost. Ukoliko osoba planira obavljati samostalnu djelatnost kao dopunsku, kada je zaposlena kod drugog poslodavca koji već plaća doprinose, tada se postavlja pitanje isplativosti plaćanja doprinosa po obje osnove, iako je za očekivati da će mirovina tada biti nešto veća.

Kod obrta postoji mogućnost uključivanja članova domaćinstva u obavljanje djelatnosti bez zasnivanja radnog odnosa sa njima što kod društva nije moguće.

Kod firme stvari stoje znatno povoljnije. Kako status vlasnika i odgovorne osobe (direktora) nisu povezani sa elementima radnog odnosa, ovdje ne postoji obveza zasnivanja radnog odnosa. Ovo je interesantno u slučaju da je vlasnik-direktor zaposlen kod drugog poslodavca, a u svoje slobodno vrijeme obavlja samostalnu djelatnost. Ovo u pravilu dobro funkcionira samo u početku, dok je posao u povojima. Treba napomenuti da je isplata naknada (dnevnice, naknada za upotrebu vlastitog vozila, naknada za prijevoz itd.) moguća samo prema osobama koje su u radnom odnosu.

Oporezivanje

Porez na dohodak

Obrtnici su obveznici poreza na dohodak. Pritom je dohodak razlika između naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka, gdje su uključeni i spomenuti doprinosi. Obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti jako sliči obračunu plaće.

To znači da je oporezivanje progresivno. Kod manjeg obujma poslovanja poduzetnika „štiti“ osobni odbitak od min. 1.800,00 kuna mjesečno (neoporezivi dohodak). Potom slijedi progresivno oporezivanje stopama 12%, 25%, i 40%, kao što ćemo pokazati u primjeru.

Tome treba pridodati i plaćanje prireza na porez, ovisno o mjestu gdje je obveznik prijavljen.

Povoljnost sustava poreza na dohodak je što dohodak čini razlika između naplaćene realizacije (primitaka) i plaćenih troškova (izdataka). Ovaj sustav oporezivanja time prati poduzetnika u mogućnosti plaćanja obveza, što je njegova dobra strana.

Porez na dobit

Firme su obveznici poreza na dobit. Stopa poreza na dobit je 20%.

Obrtnik može, ukoliko procijeni da mu se isplati, prijeći iz sustava oporezivanja porezom na dohodak u sustav poreza na dobit.

Dobit je razlika između prihoda (fakturirane realizacije) i nastalih rashoda i u pravilu ne ovisi o naplati. Kod otežane naplate ovaj sustav oporezivanja „ne štedi“ obveznika.

Kako bi zorno prikazali razliku između ova dva načina oporezivanja, u tablici dajemo usporedni prikaz oporezivanja porezom na dohodak i oporezivanja porezom na dobit.

primjer_oporezivanja_poreza_na_dohodak_i_poreza_na_dobit.pdf

Iz tablice je vidljivo da je obrt isplativiji ukoliko zarada (dobit ili dohodak) bitno ne prelazi 100.000 kuna. Konkretno u primjeru točka izjednačenja ova dva poreza je pri godišnjoj zaradi od 129.080 kn. Kako poslovanje i profitabilnost rastu, porez na dobit postaje znatno povoljniji.

PDV

Obrtnici, obveznici poreza na dohodak, plaćaju PDV ovisno o naplaćenim i plaćenim fakturama. Kao i kod poreza na dohodak i ovdje se obveza poreza u nekoj mjeri „prilagođava“ financijskim mogućnostima poduzetnika.

Obveznici poreza na dobit (firme i moguće obrti) PDV plaćaju prema izdanim i primljenim fakturama, bez obzira na uspješnost naplate. Kao i kod poreza na dobit, ovdje nema previše razumijevanja za probleme sa naplatom.

Zaključak

Iz navedenog je vidljivo da ćemo odluku o osnivanju obrta ili firme trebati donijeti temeljem sveobuhvatne procjene najpovoljnije situacije. Razlog za osnivanje obrta najčešće je očekivani manji (financijski) obujam poslovanja gdje smo koliko toliko zaštićeni od plaćanja visokih poreza, naročito u trenucima problema s naplatom potraživanja. Treba imati na umu da obveze za doprinose nisu zanemarive i da ne ovise o naplati, kao što je slučaj sa porezima.

Za osnivanje društva potrebna su veća početna sredstva, porez na dobit je znatno niži od poreza na dohodak kod većeg obujma poslovanja ali obveza plaćanja poreza ne smanjuje se kod problema sa naplatom. Poslovne evidencije propisane za obveznike poreza na dobit omogućuju sveobuhvatan i pregledan uvid u poslovanje i time omogućavaju donošenje kvalitetnih poslovnih odluka, što kod obrtnika nije slučaj.

Izvor: http://ekonos.hr/clanci.php?grupa=2&clanak=156

odlucili_ste_pokrenuti_vlastiti_posao_-_otvoriti_obrt_ili_firmu_30.05.2011.txt · Last modified: 2014/09/24 06:49 (external edit)