User Tools

Site Tools


naknada_place_zbog_bolovanja_radi_komplikacija_u_svezi_s_trudnocom_i_porodom

Naknada plaće zbog bolovanja radi komplikacija u svezi s trudnoćom i porodom


U okviru prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO) pripada pravo i na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti (bolovanja) za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom. Ukoliko je osiguranica radno nesposobna, privremenu nesposobnost za rad utvrdit će izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite – ginekolog. U tom slučaju osiguranica dostavlja poslodavcu pisanu obavijest o trajanju bolovanja na posebnoj propisanoj tiskanici koju izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite - ginekolog.


Dokumentacija za ostvarivanje prava na naknadu plaće zbog komplikacija u svezi s trudnoćom i porodom

U slučaju privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom HZZO isplaćuje naknadu plaće od prvog dana bolovanja. Stoga se osiguranica obraća nadležnoj službi HZZO-a, prema mjestu prebivališta (odnosno boravka) koja će od prvog dana isplaćivati naknadu plaće. Poslodavac u tu svrhu ispunjava Potvrdu o plaći u koju unosi podatke o plaći koja je osiguranici isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, odnosno ukoliko je osiguranica obrtnica ili samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavlja profesionalnu djelatnost, odnosno u RH obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje i ako je obveznica poreza na dohodak ili poreza na dobit i prijavljena na obvezno zdravstveno osiguranje temeljem obavljanja istih djelatnosti dostavlja Potvrdu o osnovicama osiguranja. Uz to osiguranica prilaže i presliku tekućeg računa na koji će se isplatiti naknada plaće. U slučaju da osiguranica ima zbog ovrhe blokiran račun u banci gdje prima plaću, potrebno je otvoriti zaštićeni račun gdje će se isplaćivati naknada plaće za vrijeme bolovanja zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom.


Tko ima pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja zbog komplikacija u svezi s trudnoćom i porodom?

  1. Osobe u radnom odnosu kod poslodavca koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj,
  2. Osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću i ako su prijavljene na obvezno zdravstveno osiguranje temeljem istog rada te
  3. Osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako su prijavljene na obvezno zdravstveno osiguranje po osnovi pružanja navedene njege (osobama koje pružaju njegu i pomoć HRVI Domovinskog rata osnovicu za naknadu plaće čini prosječni iznos novčane naknade koja se navedenim osobama isplaćuje)
  4. Osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u RH zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja odnosno nisu osigurane prema inozemnim propisima,
  5. Članovi uprave trgovačkih društava koji nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada,
  6. Osobe koje na području RH obavljaju obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti, samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u RH obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i koje su prijavljene na obvezno zdravstveno osiguranje temeljem obavljanja istih djelatnosti


Što ulazi u osnovicu za naknadu plaće?

Za zaposlene osobe osnovicu za utvrđivanje naknade plaće čini prosječni iznos redovne mjesečne plaće koja je osiguranici isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće. Pod prosječnim iznosom redovne mjesečne plaće podrazumijeva se iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih redovnih plaća podijeli s brojem sati rada za koje je isplaćena. Redovnom mjesečnom plaćom smatra se plaća prema ugovoru o radu te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranica zaposlena.

Osobama koje pružaju njegu i pomoć HRVI Domovinskog rata, umjesto plaće, u obzir se uzima novčana naknada koja im se isplaćuje.

Ako je osiguranica u posljednjih 6 mjeseci bila zaposlena kod dva ili više poslodavaca, osnovica za naknadu plaće određuje se od plaće koja je osiguraniku isplaćena u svih 6 mjeseci.

Za osiguranice upućene na rad u ugovorne države i treće države pod isplaćenom plaćom smatra se osnovica za obračun obveznih doprinosa umanjena za doprinos iz osnovice, porez i prirez.

U osnovicu za naknadu plaće uračunavaju se i primitci od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak, a koji čine osnovu za obračun doprinosa u skladu s propisima o doprinosima za obvezna osiguranja ako su ti primitci isplaćeni u navedenom šestomjesečnom razdoblju.

Za obrtnice, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost, poljoprivrednice osnovica za naknadu plaće jest mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, umanjena za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze i prireze.


Kada se osnovica za naknadu plaće utvrđuje i osnovom primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak (ugovori o djelu, autorski honorari)

U slučaju komplikacija u trudnoći kada se osnovica za naknadu plaće utvrđuje i osnovom primitaka od kojih se prema propisima o porezu na dohodak utvrđuje drugi dohodak, osnovica za naknadu plaće utvrđuje se na način da se ukupno isplaćena plaća, odnosno ostvarene osnovice osiguranja i isplaćeni drugi dohodak zbroje, te podijele s brojem šest, odnosno brojem dana ili sati za koje je isplaćena plaća ili ostvarena osnovica osiguranja, a pod uvjetom da su plaća ili osnovica osiguranja ostvarene u svih posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.

Iznimno, kada se osnovica za naknadu plaće utvrđuje na osnovi primitaka i plaća koje nisu isplaćene, odnosno osnovica osiguranja koje nisu ostvarene u svih posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, osnovica za naknadu plaće utvrđuje se tako da se ostvareni primitci prvo svedu na šestomjesečni prosječni iznos. Nakon toga, dobiveni iznos je potrebno pomnožiti s brojem mjeseci za koje je isplaćena plaća, odnosno ostvarena osnovica osiguranja, a tako dobiveni iznos pribrojiti ukupnoj masi isplaćenih plaća, odnosno ostvarenih osnovica osiguranja i podijeli s brojem mjeseci, dana ili sati za koje je ta plaća isplaćena, odnosno osnovica osiguranja ostvarena.

U slučajevima kada se, iznimno, za utvrđivanje naknade plaće kao osnovica za naknadu plaće uzima najniža osnovica osiguranja, naknada plaće obračunava se od te najniže osnovice osiguranja neovisno da li je u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu osiguranik ostvario primitke od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje drugi dohodak.


Prethodno osiguranje

U slučaju komplikacija u trudnoći naknada plaće isplaćuje se na teret sredstava HZZO-a od prvoga dana i pripada osiguranici u visini propisanoj Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno propisima i općim aktima donesenim na temelju toga Zakona pod uvjetom, da prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž osiguranja u HZZO-u na temelju radnog odnosa, obavljanja gospodarske djelatnosti ili obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja, odnosno na temelju primanja naknade plaće nakon prestanka radnog odnosa, odnosno prestanku obavljanja djelatnosti osobnim radom ostvarene prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju od najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje), ako posebnim zakonom nije drukčije utvrđeno.

Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće, za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u iznosu od 25% od proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna.


Visina naknade plaće za vrijeme bolovanja zbog komplikacija u svezi s trudnoćom i porodom

Naknada plaće iznosi 100% osnovice za naknadu.

Najniži mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, iznosi 25% od proračunske osnovice, odnosno 831,50 kuna (ukoliko trudnica nema prethodno osiguranje, 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine).

Najviši mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, kada se ona isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, je proračunska osnovica uvećana za 28%, odnosno 4.257,28 kuna.

Ukoliko osiguranica ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, odnosno ima prethodni staž osiguranja (9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine) i ima u prethodnom šestomjesečnom razdoblju najmanje dvije isplate plaće primat će naknadu plaće u visini prosjeka tih isplaćenih plaća (limitirano do 4.257,28 kuna).

Ukoliko osiguranica ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, odnosno nema prethodni staž osiguranja (9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine) neovisno o isplaćenim plaćama u prethodnom šestomjesečnom razdoblju primat će naknadu plaće u iznosu od 25% proračunske osnovice mjesečno (831, 00 kn).

Ukoliko osiguranica ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, odnosno ima prethodni staž osiguranja (9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u prethodne dvije godine) ali ima u prethodnom šestomjesečnom razdoblju jednu ili niti jednu isplatu plaće kao osnovica za naknadu plaće uzima se plaća isplaćena do dana nastanka osiguranog slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće, odnosno plaća pripadajuća prema ugovoru o radu, drugom ugovoru ili pojedinačnom aktu. Tako utvrđena osnovica za naknadu plaće ne može biti viša od propisane najniže osnovice osiguranja, koja služi za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj, umanjene za doprinose iz osnovice, porez i prirez (cca. 2.000,00 kn).


Prestanak radnog odnosa i obavljanja djelatnosti osobnim radom u tijekom bolovanja

Osiguranici kojoj je za vrijeme trajanja bolovanja zbog komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom kao i korištenja prava na rodiljni dopust i prava na rad u polovici punoga radnog vremena te prava na dopust za slučaj smrti djeteta prestao radni odnos, odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada pravo na naknadu plaće i nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom do isteka korištenja istog prava.

Kada trudnica može započeti koristiti rodiljni dopust?

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama propisuje da zaposlena i samozaposlena žena ima pravo na korištenje rodiljnog dopusta u trajanju od 28 dana prije dana očekivanog poroda, pa do 6 mjeseci života djeteta. Iznimno, žena može početi koristiti rodiljni dopust 45 dana prije očekivanog termina poroda. U pravilu će trudnica koja je koristila pravo na bolovanje zbog komplikacija u trudnoći započeti s korištenjem rodiljnog dopusta 45 dana prije očekivanog termina poroda, no Zakon ne propisuje uvjet da je trudnica prije bila na bolovanju radi komplikacija u trudnoći, nego se procjenjuje u konkretnom slučaju zdravstveno stanje osiguranice.


Izvor: http://www.racunovodja.hr/33/naknada-pla-e-zbog-bolovanja-radi-komplikacija-u-svezi-s-trudno-om-i-porodom-uniqueidRCViWTptZHJ3hZAWP4cu4l_BGQAyv6mg/?serp=1
Actarius Grupa d.o.o., http://www.actarius.hr, info@actarius.hr

naknada_place_zbog_bolovanja_radi_komplikacija_u_svezi_s_trudnocom_i_porodom.txt · Last modified: 2016/06/22 23:25 by gasparovic