User Tools

Site Tools


najvaznije_izmjene_i_dopune_vezane_uz_ovrhu

Najvažnije izmjene i dopune vezane uz ovrhu

www.actarius.hr

info@actarius.hr

U Nar. nov., br. 73/17 od 26. 07. 2017. godine objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (nadalje Zakon), koji donosi izmjene i dopune na nekoliko područja. Zakon stupa na snagu 3. kolovoza 2017. godine, osim odredbi čl. 24., 25., 26., 27., 29., 30., 31. i 34. st. 2. koje stupaju na snagu 1. rujna 2017. godine. Izmjene i dopune odnose se na ovrhu vezanu uz plaću i nekretnine, te sažetak navodimo u nastavku.

Plaće

Čl. 21. novog Zakona mijenja se dosadašnji članak 173. st. 2. Ovršnog zakona, a vezano uz ograničenje ovrhe kada ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u RH (za 2017. godinu u iznosu od 5.664 kn).

U skladu sa novom odredbom, ako je plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u RH, odnosno manja od 5.664 kn, vrijedi sljedeće:

a) od ovrhe je izuzet iznos od 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3 prosječne neto plaće (3.776 kn).

Stupanjem na snagu izmijenjenih odredbi Zakona dolazi od povećanja iznosa koji će se ovršeniku moći isplatiti i koji će biti izuzet iz ovrhe, uz određena ograničenja.

Stoga, prilikom izračuna iznosa izuzetog od ovrhe potrebno je voditi računa o ograničenju, jer iznos izuzet iz ovrhe ne može biti veći od 2/3 prosječne neto plaće, odnosno ne može biti veći od trenutno važećih 3.776 kn.

b) ako se ovrha provodi zbog naplate tražbina s osnove: - zakonskog uzdržavanja - naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i - naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja,

od ovrhe je izuzet iznos od 1/2 neto plaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, kada je izuzet iznos od 1/4 prosječne neto plaće ovršenika.

Izmjene vezane uz nove iznose izuzete od ovrhe primjenjuju se na postupke koji su u tijeku, bez obzira kada su pokrenuti i po kojem bi se zakonu trebali dovršiti (čl. 44. st. 2. novog Zakona). Dakle, prilikom obračuna i isplate plaća za mjesec srpanj 2017. godine, a koje se isplaćuju nakon 3. kolovoza 2017. godine, potrebno je primjeniti nove odredbe prilikom izračuna iznosa izuzetih od ovrhe.

Za ovršenike kojima je plaća jednaka ili veća od 5.664 kn nije došlo do nikakvih promjena. Podsjećamo što vrijedi u takvim okolnostima (čl. 173. st. 1. Ovršnog zakona): a) od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 prosječne neto plaće u RH, odnosno trenutno važeći iznos od 3.776 kn; b) od ovrhe koja se provodi s osnove zakonskog uzdržavanja izuzet je iznos od 1/2 prosječne neto plaće, odnosno iznos od 2.832 kn; c) od ovrhe koja se provodi radi prisilne naplate novčanih sredstava za uzdržavanje djeteta izuzet je iznos od 1/4 prosječne neto plaće, odnosno iznos od 1.416 kn.

Nekretnine

U skladu sa čl. 12. st. 1. novog Zakona mijenja se čl. 75. st. 5. Ovršnog zakona, prema kojem je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik izuzeta od ovrhe, osim ako je ovršenik suglasan i da se ta nekretnina ovrši. Odredbe ovog članka primjenjuju se na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu novoga Zakona.

Smatra se da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini. Suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika daje se u pisanom obliku i ima učinak ako je potpis ovršenika ovjerio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima. Suglasnost iz ovoga stavka vrijedi ako dođe do promjene vjerovnika ili ako ovršenik stekne novu nekretninu.

Nadalje, uvodi se novi čl. 80.b. Ovršnog zakona koji uređuje posebne uvjete za određivanje ovrhe na nekretnini. U skladu sa time, novost je da se ovrha na nekretnini ne može provesti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja traži ovrha ne prelazi iznos od 20.000 kn. Međutim, čak i ako je iznos manji od 20.000 kn, ovrha se može provesti u slučaju:

1) da je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili

2) ako se radi o tražbini radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom.

U slučaju da se ovrha provodi radi namirenju glavnice čija tražbina prelazi iznos od 20.000,00 kuna, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni da li je narušena pravična ravnoteža, sud će razmotriti okolnosti, naročito:

– je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,

– je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,

– služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,

– ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga,

– je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

Prema čl. 131. a. Ovršnog zakona, ako je radi ovrhe ovršenik dužan iseliti iz nekretnine koja je prodana u ovršnom postupku, ovršenik ima pravo na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja iz sredstava državnog proračuna ako:

– je u nekretnini iz koje je dužan iseliti stanovao prije pokretanja ovršnog postupka,

– je dobrovoljno predao nekretninu kupcu,

– nema u vlasništvu drugu nekretninu za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba.

Postupak za priznavanje prava na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja pokreće se na zahtjev ovršenika nadležnom centru za socijalnu skrb u roku od 30 dana od dana predaje nekretnine kupcu. Uz zahtjev ovršenik je dužan priložiti rješenje o ovrsi kojim je određena ovrha na nekretnini te dokaz o sklopljenom u.govoru o najmu nekretnine za stambeno zbrinjavanje.

O priznavanju prava na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja odlučuje centar za socijalnu skrb.

Novčana naknada iznosi mjesečno najviše do 500% osnovice na temelju koje se izračunava iznos drugih prava prema propisima u socijalnoj skrbi, a priznaje se u visini ugovorene najamnine. Pravo na novčanu naknadu za troškove stambenog zbrinjavanja isplaćuje se mjesečno, najduže do 18 mjeseci, a priznaje se od dana predaje nekretnine kupcu.

Ostalo

Također, kao novost uvodi se i određena sankcija u iznosu od 400 kuna za ovrhovoditelje koji su se tijekom sudske ili izvansudske ovrhe dvostruko namirili. Naime, prema čl. 62. st. 1. toč. 2. Ovršnog zakona nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio, ako je tijekom ovrhe namirio ovrhovoditelju novčanu tražbinu izvan ovrhe tako da je ovrhovoditelj dvostruko namiren. U tom slučaju, ovršenik može tražiti plaćanje zakonskih zateznih kamata, ali i posebnu naknadu u iznosu od 400 kn, ako je pozvao ovrhovoditelja da mu iznos plaćen izvan ovrhe vrati u roku od 8 dana od poziva na povrat, a on to nije učinio (čl. 62.st.3. Ovršnog zakona).

Izvor: http://www.racunovodja.hr/33/najvaznije-izmjene-i-dopune-vezane-uz-ovrhu-uniqueidRCViWTptZHJ3hZAWP4cu4ixSSiEIHU2N/?serp=1

najvaznije_izmjene_i_dopune_vezane_uz_ovrhu.txt · Last modified: 2017/08/31 06:47 by gasparovic