User Tools

Site Tools


mogucnosti_dopunskog_rada_prema_zakonu_o_radu

Mogućnosti dopunskog rada prema Zakonu o radu


S ciljem suzbijanja rada „na crno”, čiji najčešći oblik je obavljanje jednokratnih povremenih poslova kraćeg trajanja, Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14; u nastavku: ZR) je uveo institut dopunskog rada. Njime se dopušta radniku sklopiti ugovor o dopunskom radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno, odnosno do 180 sati godišnje. To je dozvoljeno kako radniku s punim radnim vremenom (koje može biti i kraće od 40 sati!), tako i radniku s nepunim radnim vremenom kod dva ili više poslodavca, ali čije ukupno radno vrijeme, bez tog dopunskog rada, iznosi 40 sati tjedno.

Uvjeti pod kojima se može zasnovati dopunski radni odnos

Dopunski rad može se zasnovati samo ako poslodavac tj. poslodavci iz osnovnog radnog odnosa radniku daju suglasnost za takav rad. Suglasnost mora biti u pisanom obliku. Međutim, poslodavac iz osnovnog radnog odnosa koji radniku da tu suglasnost mora znati da mu ne može tek tako naložiti prekovremeni rad, već samo ako radnik njemu da pisanu suglasnost za takav rad. Sljedeća okolnost o kojoj treba voditi računa je ta da je radno vrijeme prema ugovoru o dopunskom radu ograničeno na tjednoj i godišnjoj razini. Tjedno takav rad može trajati najviše do 8 sati, dok na godišnjoj razini takav rad ne smije ukupno trajati duže od 180 sati.
Nepoštivanje navedenih uvjeta predstavlja najteži prekršaj za poslodavca iz dopunskog radnog odnosa. Dakle, ako taj poslodavac s radnikom sklopi ugovor o radu u trajanju dužem od 8 sati tjedno ili dužem od 180 sati godišnje, ili ga sklopi bez da za takav rad radnik ima pisanu suglasnost svoga poslodavca, odnosno poslodavaca, taj poslodavac – pravna osoba riskira novčanu kaznu u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kn, a poslodavac – fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, novčanu kaznu od 7.000,00 do 10.000,00 kn.
Prema mišljenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava od 30.3.2015. dopunski rad ne mora nužno biti sklopljen samo s jednim poslodavcem, već i s drugim i/ili trećim poslodavcem, ali ukupni dopunski rad kod svih ne smije prekoračiti propisano tjedno odnosno godišnje trajanje i takvom radniku prvi poslodavac mora izdati pisanu suglasnost.

Prijava dopunskog radnika na mirovinsko osiguranje

Također, prema mišljenju istog tijela od 27.2.2015. ZR ne propisuje nikakva ograničenja što se tiče dnevnog rasporeda tih 8 sati pa poslodavac može radniku napraviti raspored radnog vremena prema kojem će svih 8 sati odraditi u jednom danu ili može te sate rasporediti na više dana u tjednu. Poslodavac je dužan Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti prijavu o početku osiguranja najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije samog početka rada radnika. Napominjemo da je zbog specifičnosti e-prijave poslodavac dužan slijediti upute i opcije koje su ponuđene. Naime, e-prijava funkcionira na način da se odabere jedna od ponuđenih osnova. U slučaju dopunskog rada od 8 sati sustav obračunava taj rad po danima zbog čega se javlja situacija da je radniku zabilježen rad od 1 sat i 36 minuta dnevno iako radnik nije radio na navedeni način. Navedeno se događa jer aplikacija ne koristi tjedne kao obračunsku jedinicu.
Dakle, poslodavac popunjava prijavu tako da označi ugovor o radu na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom pri čemu će se rad radnika evidentirati u prosjeku po danima neovisno o činjenici što je radnik u stvarnosti kod njega svih 8 sati odradio u jednome danu.

Trajanje ugovora o dopunskom radu

Unatoč navedenom cilju koji se namjeravao postići uvođenjem ovog instituta, činjenica je da ZR ne zabranjuje da se takav ugovor sklopi na duže određeno vrijeme (npr. na par mjeseci ili 1 ili više godina) ili čak na neodređeno vrijeme, sve dok se poštuje najduže tjedno i najduže godišnje ograničenje radnog vremena, te dok radnik ima pisanu suglasnost poslodavca s kojim radnik ima sklopljen osnovni ugovor o radu.

Otvorena pitanja u praksi

U praksi se postavlja pitanje prava i obveza radnika i poslodavca u dopunskom radnom odnosu, npr. prava na godišnji odmor, materijalnih prava iz radnog odnosa, obveza vođenje evidencije o radnom vremenu i sl.
Iako se o tome u teoriji mogu naći različiti stavovi, ostaje činjenica da ZR ne razlikuje status radnika na dopunskom radu od radnika s punim radnim vremenom. Drugim riječima, ZR ne isključuje primjenu svojih instituta na takav radni odnos iz čega proizlazi zaključak da su se poslodavac i radnik dužni pridržavati svih propisanih obveza koje proistječu iz bilo kojeg radnog odnosa.
Poslodavac je tako radniku dužan omogućiti i godišnji odmor, koji će prema našem mišljenju radnik ostvarivati sukladno čl. 85. st. 2. ZR-a, dužan mu je isplatiti ugovorena materijalna prava sukladno čl. 62. st. 6. („pro rata temporis“ ako nije drugačije ugovoreno), platiti propisane poreze i doprinose na i iz plaće, voditi evidenciju o radniku i radnom vremenu i dr.


Izvor: http://www.poslovni-info.eu/sadrzaj/radno-pravo/mogucnosti-dopunskog-rada-prema-zakonu-o-radu/
Actarius Grupa d.o.o., http://www.actarius.hr, info@actarius.hr

mogucnosti_dopunskog_rada_prema_zakonu_o_radu.txt · Last modified: 2016/08/29 01:52 by gasparovic